Escherichia coli na selu – čiji je to uopće problem?

Istraživači koji rade na istraživanju Vijeća ruralne ekonomije i programa korištenja zemljišta Velike Britanije (RELU) smatraju kako je smanjenje rizika zaraze E. coli O157 na selu problem svih nas. To znači da bismo svi trebali preuzeti odgovornost – individualni stanovnici i posjetitelji, jednako kao i poljoprivrednici i vlada.


E. coli O157 je najčešća od štetnih sojeva bakterija i ta interdisciplinarna istraživanja istražila su ne samo njegova obilježja, već i kako ljudi doživljavaju E. coli O157 te kako njihovo ponašanje utječe na prijetnje koje bakterija predstavlja. E. coli O157 se mora progutati kako bi došlo do infekcije ljudi, a to može biti povezano s hranom, vodom ili dodirom s domaćim životinjama, osobito ovcama i govedima i njihovim izmetom. U razgovoru ”jedan na jedan”, istraživači su otkrili kako ljudi vjeruju da drugi trebaju učiniti više kako bi se smanjio rizik od infekcije.

Seljaci smatraju da se u klaonicama treba učiniti više kako bi se spriječilo izbijanje zaraza, vlasnik klaonice je izjavio da poljoprivrednici trebaju učiniti više kroz bolje čišćenje stoke prije klanja, dok je mesar tvrdio da inspektori mogu biti korisniji u svom radu. Ispitano je više od dvije tisuće ruralnih stanovnika i posjetitelja, oko 45 posto svih ispitanika smatra da zdravstvene vlasti, kao i državne i lokalne uprave trebaju poduzimati više akcija kako bi zaštitili javnost.

No, znanstvenici kažu da E. coli O157 infekcija nije problem kojeg se lako riješiti, a najučinkovitiji način rješavanja bilo bi za svakoga da usvoji ponašanje i strategije za smanjenje rizika. Za vlade na lokalnoj i nacionalnoj razini to znači bolje razumijevanje o tome gdje postoji najveći rizik i da postoje učinkovite inspekcije u klaonicama i osigurati odgovarajuće mjere opreza za posjetiteljske atrakcije poput otvorenih farmi.

Poljoprivrednici moraju razmišljati o rizicima na svojoj zemlji jednako kao i u klaonicama. Ukoliko, primjerice, pružaju kamperske objekte, važno je da se ne nalaze na područjima gdje su životinje nedavno bile na ispaši. To je vrlo važno jer bakterija E. coli O157 može preživjeti više od 15 tjedana u tlu i paši. Posjetitelji također trebaju biti svjesni opasnosti od zaraze i sami poduzeti odgovarajuće mjere. Mnogi ljudi znaju dosta o rizicima kontaminirane hrane i važnosti pranja povrća i ispravno kuhanog mesa.

Međutim, istraživanje pokazuje da 72 posto ruralnih posjetitelja da nikada nisu čuli za ove klice, tako da ne mogu biti svjesni da je često prisutna u ruralnom okolišu, niti koliko dugo može opstati tamo. Čak i u područjima gdje su bili visoki profili epidemije E. coli O157 i gdje su stanovnici su puno bolje informirani, na primjer u Škotskoj regiji Grampian, stanovništvo ne smatra da se nalazi u rizičnoj zoni. Dr. Norval Strachan, sa Sveučilišta u Aberdeenu, voditelj istraživanja, objašnjava:”. E. coli O157 može izazvati vrlo ozbiljne bolesti, osobito u male djece, ali naše istraživanje sugerira da svatko mora preuzeti odgovornost kako bi se smanjio rizik od ove opasne bakterije.

Činjenica je da je klica često prisutna u izmetu ovaca i goveda, te, dok na životinje ne utječe, može imati ozbiljne posljedice za ljude koji je progutaju, bilo preko kontaminirane hrane bilo u ruralnim sredinama. Istraživanja su pokazala da bakterije mogu preživjeti na primjer, u stajama ili vratima farmi, gdje se ljudi i redovito stavljaju svoje ruke. Dakle, ako planirate na piknik na području gdje su domaće životinje, to je nešto što trebate imati na umu.

Ali mi ne želimo da ljudi prestanu uživati u opuštanju na selu. Jednostavne mjere opreza, poput pranja ruku sapunom i vodom pružaju najbolju zaštitu, osobito nakon dodirivanja domaćih životinja i prije rukovanja hranom. Ako je to nemoguće učiniti jer voda nije dostupna, tada koristite vlažne maramice (po mogućnosti antibakterijske) sve dok ruke ne budu vidljivo čiste – ruke onda treba oprati sapunom i vodom prvom idućom prilikom”.

Izvor: Economic & Social Research Council

www.znano.st

Leave a Comment