Erotski kapitalizam

erotiski-kapital-720x404

Izvor fotografije: Wikimedia.org

Pojam erotski kapitalizam uvela je dr. Catherine Hakim, britanska sociologinja i stručnjakinja na području zapošljavanja žena i ženskih problema. Pojam erotski kapitalizam se odnosi na ženin uspjeh u području profesionalnog rada, ljubavnog i društvenog života te u globalu, svim aspektima života. Njezina knjiga Honey Money: The power of Erotic Capital je izazavala poprilične kontroverze zbog ideje kako bi žene trebala koristiti tj. iskoristiti svoju ljepotu i seksepil ako žele napredovati prije svega u profesionalnom području djelovanja.

Kako ne bi sudili knjigu po koricama, što je točno erotski kapitalizam i što se nalazi u pozadini ove ideje?

Erotski kapitalizam je kombinacija “ljepote, socijalnih vještina, dobrog osjećaja za modu i odjeću, fizičkog izgleda, životne vedrine, seksepila te seksualne kompetencije”. Autorica tvrdi kako, obzirom na iskoristivost, žene imaju više prostora za to jer muškarci žele seks više od žena. U članku naslova “Atraktivnost pobjeđuje, a ružnoća gubi u današnjoj utrci prestiža”, u časopisu Evening Standard, dr Hakim objašnjava: “Danas, financijski povrat zbog atraktivnost jednak je povratu zbog kvalifikacija. Danas mnogo žena smatra kako je ljepota jednako važna kao i edukacija. Oni koji posjeduju erotski kapital su u velikoj prednosti. Smiješe se svijetu i svijet im uzvraća jednako”. Poruka autorice jest da žene vode brigu o sebi, svom zdravlju i tijelu te cijelom svijetu neka pokažu to, umjesto da potiskuju svoju ženstvenost.

U tipičnom razmjeru oštrog dijaloga koji uspostavljaju, opet, Simpsoni pružaju osvjetljenje suvremenih običaja. Lisa kaže svojoj učiteljici kako dobar izgled uopće nije bitan. Na to joj učiteljica odgovara: “Glupost, to kažu ružni ljudi svojoj djeci”. Suština knjige dr.Hakim je upravo u tome. Izgled sam po sebi jest važan, no trebao bi biti i važniji. Svi oni koji tvrde mladima kako je njihov fizički izgled manje važan od nečeg drugog, su ako ne i sami fizički ružni ljudi , onda su definitivno ružni moralno. Autorica smatra takve ljude bezbožnicima saveza, wannabe patrijarha, vjerskim fundamentalistima i radikalnim feministicama. Poručuje svim ženama, posebice onima bez drugih prednosti -financijske, intelektualne ili situacijske, potpuno legitiman oblik vlastitog napretka trebao bi se sastojati u izvlaćenju najboljeg iz njihove imovine – erotskog kapitala.

Često je autorica neshaćena te smatrana osobom koja se zalaže za seksepil kao jedinu opcija moderne žene da osjeti uspjeh u svim aspektima svog života. No, sama definicija po autorici, pobija takvo neshvaćanje. Podržava Schopenhauerovu karakterizaciju “dojmljiv efekt” mlade ženske ljepote i seksepila i daje nam međukulturalnu statistiku kako bi dokazala da ženin seksepil ne samo da je veći od muškog seksepila, već i da je podcijenjen. Prema njezinim riječima, žena može imati znatne čari, muška želja za njima ne jenjava. Obrnuto naprosto nije slučaj: muškarci nisu privlačni u toj mjeri ženama. Pojam koji koristi autorica “deficit muškog spola”, se odnosi na pozadinu sveprisutnosti ženske seksualne slike – što pornografija, što marketinški dodatak, što uporna nespremnost društva da “proširi vrijednost” ženinog dobrog izgleda. To nije u interesu velikih patrijartha koji ne dopuštaju da žene ostvare svoj erotski kapital samo zato što bi to promijenilo odnos snaga između spolova.

Činjenica je da ljudsko oko voli lijepo. Činjenica je da atraktivniji ljudi prije dobivaju šansu za posao, prije napreduju te više zarađuju. Čini se nepravednim? Možda. Dr.Hakim pojam kapital upravo koristi kako bi objasnila utjecaj dobrog izgleda, socijalnih vještina, šarma, seksepila na povećani kapital, posebice ekonomski kapital. Sjetimo se samo što su nam govorili tijekom odrastanja – uči, uči kako bi imali dobre ocjene da možemo birati srednju školu, fakultet. Nakon završenog fakulteta, pitamo se kakve veze imaju ocjene sad s ičim? Stvari i način na koji funkcioniramo i mi i svijet, nam polako bivaju jasniji. Iako, toga polako postajemo svjesni i prije završetka fakulteta jer smo svjedočili kako “prolaze” atraktivnije osobe. I osjetili smo ljubomoru, zavist. Neke osobe se obeshrabre dok se druge osobe trgnu i odluče nešto promijeniti. Također je činjenica kako volimo biti u društvu atraktivnih ljudi, odmah se i sami bolje osjećamo. Stoga i ne čudi da više zarađuju atraktivnije osobe, kao da se nagrađuje na jedan način njihova pojava i djelovanje. I to je kapital. Takve osobe više privređuju kompaniji pa je i logično da su zbog toga nagrađene.

Kada bi bili licemjerni, rekli bi da vanjski izgled nije ili ne bi trebao biti važan, bitno je ono što je iznutra… Možda. Pokušajmo zasmisliti prvi susret s dermatologom koji je prepun ožiljaka i akni na licu. Pokušajmo zamisliti da se prvi put susrećemo sa nutricionistom i dočeka nas osoba koja ima popriličan broj viška kilograma. Što bi pomislili? Možda se radi o najvećim stručnjacima, ali ljudska priroda je takva da želi osjetiti sigurnost, povjerenje u ljude kojima se dajemo u ruke. Atraktivna osoba koja zrači, koja je nasmiješena i ima određenu dozu samopouzdanja (koja se povisuje s dobrim izgledom), naravno da će više doprinijeti svojoj kompaniji u kojoj je zaposlena, posebice kada su u pitanju zanimanja koja uključuju svakodnevni rad s klijentima, prezentacije…

Da se borimo protiv beneficija atraktivnog izgleda? Da u potpunosti zanemarimo svoju ženstvenost? Da budemo licemjerni prema osobama dobrog izgleda? Da osuđujemo iste?

Zanimljivo kako žene imaju urođeni dar manipulacije muškog roda. Prvo treperimo okicama tati, kad nešto želimo, kad nešto zeznemo, ma kad god. Onda tim okicama treperimo dečku kojem se sviđamo i koji se nama sviđa. Zatim se krenemo igrati s njegovim osjećajima i tako naša manipulacija utječe na svaki mogući aspekt našeg djelovanja. A zašto to radimo? Samo zato što možemo.

Izvor: Guardian

Izvor: http://znanost.geek.hr/clanak/erotski-kapitalizam/#ixzz2UlJxMBHG

Leave a Comment