Električnim podraživanjem mozga možemo kontrolirati pokoravanje društvenim normama

10-posto-mozgaOd prikladnog oblačenja do zabrane incesta – sva ljudska društva imaju nepisane norme koje govore kako bi se pojedinac trebao ponašati. Premda ih najčešće uredno slijedimo, možemo se pronaći u iskušenju ako postoji mogućnost da prođemo nekažnjeno. Znanstvenici na Sveučilištu u Zürichu su dokazali da električnim podraživanjem mozga mogu utjecati na to hoće li se ljudi ponašati u skladu s normama.

Prethodnim istraživanjem je otkriveno da je desni lateralni prefrontalni korteks područje mozga koje se aktivira kada slijedimo norme da bismo izbjegli kaznu. To je potaknulo znanstvenike na ovo istraživanje kojim su ispitali hoće li ljudi biti osjetljiviji na prijetnju kaznom ako im podražujemo taj dio mozga.

Sudionicima su zadali slabe i bezbolne električne podražaje na mozak te tako povećavali ili smanjivali aktivnost tog područja. Sudionici istraživanja su u parovima komunicirali preko kompjuterske igrice. Jedan sudionik je dobio određenu svotu novca te morao odlučiti kako će ju podijeliti s drugim sudionikom. Drugi sudionik je uzimanjem cijele svote novca mogao kazniti prvog ako procijeni da je podjela nepravedna.

Sudionici su započinjali igru davajući u prosjeku 10% do 20% novca jer nisu znali da mogu biti kažnjeni. Nakon što im drugi sudionik za kaznu uzme cijeli novac, počeli su davati 40% do 50% u sljedećim rundama što je u skladu s normom pravednosti prema kojoj podjela treba biti 50:50.

U situaciji kada je kazna moguća, ako električnim podraživanjem povećamo aktivnost prednjeg dijela mozga, onda će ljudi dati drugima više novca. Ako aktivnost smanjimo, dat će još manje nego u stvarnim okolnostima bez podraživanja mozga. U situaciji kada je podjela dobrovoljna, učinak podraživanja mozga je suprotan što znači da je bitan kontekst u kojem se utječe na mozak. Dakle, podraživanjem istog dijela mozga nastaju različiti učinci ovisno o tome je li prisutna mogućnost kazne ili je podjela dobrovoljna.

Premda iz ovih rezultata možemo zaključiti da se čovjekom može manipulirati električnim podraživanjem njegova mozga i natjerati ga da radi ono što inače ne bi, stvarnost je dosta drugačija. Takav utjecaj na mozak se može proizvesti jedino u laboratorijskim uvjetima spajajući pojedinca na složene aparate te promjena nije dugotrajna pa nema mogućnosti za namjernu manipulaciju bez pristanka.

Izvori:Live Science, University of Zurich, znano.st

Leave a Comment