Dokazano da majmuni poštuju socijalne norme

majmunSklonost ljudi da usvajaju ponašanja drugih kada su na njihovom teritoriju otkrivena i kod neljudskih primata.

Istraživači sa Sveličilišta St Andrews promatrali su “nevjerojatnu” sposobnost prilagodbe kod mužjaka majmuna prilikom imitiranja ponašanja drugih u novom okruženju. Otkriće bi moglo pomoći objasniti evoluciju naše ljudske želje da otkrijemo “mjesne norme” prilikom posjete novog mjesta ili kulture.

Za ovo otkriće zaslužni su dr. Erica van de Waal i profesor Andrew Whiten sa Sveučilišta St Andrews, a pridružila im se i Christèle Borgeaud sa Sveušilišta Neuchatel.

Profesor Whiten je izjavio: „Kako kaže izreka, Kada si u Rimu, ponašaj se kao Rimljanin. Naše istraživanje pretpostavlja da želja za prilagodbom onima koji nas okružuju kada posjećujemo drugu kulturu je osobina koju dijelimo s ostalim primatima.“

Tijekom istraživanja su promatrani divlji vervet majmuni u Južnoafričkoj republici. Istraživači su prvenstveno započeli istraživanje kako bi proučili koliko majčine navike utječu na mladunčad kod ove vrste majmuna.

No još zanimljivije je to što su otkrili da se odrasli mužjaci koji se presele u drugu skupinu prilagode društvenim normama svojih novih susjeda, bez obzira koliko im to ponašanje nije blisko.

Profesor je rekao da se u početku želja mužjaka za prilagodbom činila kao nesvjesna reakcija. Ipak, tako se ponašamo i mi ljudi kada dođemo u doticaj s nepoznatom kulturom. Znanje i norme lokalaca su najbolji vodič kako se ponašati u njihovom okruženju što uvelike ima smisla i kad pravilo primijenimo na prirodu.

Na početku, majmuni su podijeljeni u dvije skupine i svaka od skupina je dobila kutiju kukuruza obojenog u ružičasto i kutiju kukuruza obojenog u plavo. Plavi kukuruz bio je neukusan i majmuni dviju skupina uskoro su shvatili da ružičasti kukuruz ima bolji okus. Preostale dvije skupine istrenirane su na isti način, ali da jedu plavi kukuruz.

Novoj generaciji majmuna mladunaca kasnije je bila ponuđena hrana u obje boje s tim da niti jedna nije bila ukusna. Odrasli su se majmuni prisjetili koja je boja na početku predstavljala ukusnu hranu i jeli hranu isključivo te boje.

Gotovo je svako mladunče oponašalo ostatak skupine jedući samo hranu u jednoj od boja. Ključno otkriće je nastupilo kada su se majmuni selili u druge skupine tijekom sezone parenja.

Otkriveno je da je samo jedan od deset mužjaka koji su promijenili skupinu u kojoj je druga boja kukuruza bila ukusna nastavio jesti kukuruz boje koja je bila ukusna u njegovoj prvotnoj skupini. Ostali su prešli na drugu boju i tako se prilagodili normi nove skupine.

Jedini majmun koji se nije prilagodio postao je vođa svoje nove skupine i pokazao da ne mari za prilagođavanje normama nove skupine.

Dr. van de Wall proveo je terensko istraživanje u rezervatu Mawana u Južnoafričkoj republici. Dobro je upoznala svih 109 majmuna što joj je omogućilo da prati i bilježi ponašanja mužjaka koji su migrirali.

Kazala je: „Želja mužjaka koji su promijenili skupinu da se prilagode lokalnim običajima svoje nove grupe nas je iznenadila. Preuzimanje obrazaca ponašanja novih, naivnih mladunaca i mužjaka koji su migrirali otkriva potencijal i važnost socijalnog učenja kod divljih primata što se odnosi i na naše ljudske, već poznate, obrasce ponašanja.“

Dakle, za uspješnu komunikaciju i suradnju s pripadnicima drugih skupina, odnosno kultura, potrebno je usvojiti neka nova ponašanja. Kod nas ljudi, nije dovoljno samo naučiti jezik, nego naučiti sagledati stvari iz druge perspektive. Tako su i majmuni druge skupine morali preuzeti nešto iz druge kulture kako bi bili prihvaćeni i, na kraju krajeva, bili uspješni kod ženski i stvorili potomstvo. Ponekad je potrebno pristati na promjenu da bi ishod bio na obostranu korist.

Izvor: University of St. Andrews,znano.st

Leave a Comment