Djeca veća smetnja za vozače od upotrebe mobitela u vožnji

djeca-u-autuIstraživači Sveučilišta Monash u prvom istraživanju ove vrste su otkrili kako su djeca 12 puta veća smetnja za vozača tijekom vožnje nego razgovaranje na mobitel.

Istraživači Centra za istraživanje nesreća pri Sveučilištu Monash (MUARC) ustanovili su da prosječni roditelj tijekom 16-minutnog putovanja tri minute i 22 sekunde ne prati cestu. Izvanredna profesorica Judith Charlton i dr. Sjaan Koppel iz MUARC-a koristile su automobile s ugrađenim skrivenim uređajem za snimanje koji su pratili ponašanje vozača iz 12 obitelji tijekom tri tjedna.

Djeca kao izvor ometanja

Istraživanje je analiziralo potencijalno ometajuće aktivnosti za vozača tijekom kraćih vožnji. To je uključivalo sve aktivnosti koje su ometale vozača ili zahtijevale njegovu pažnju, uključujući micanje pogleda s ceste na više od dvije sekunde dok je vozilo bilo u pokretu. Iako smo sve više svjesni rizika ometanja tijekom vožnje, vozači često zanemaruju svoju vlastitu djecu kao izvor distrakcija i to ukazuje na potrebu za informiranjem o rizicima fokusiranja na djecu umjesto na cestu, tumači profesorica Charlton.

„Prethodna istraživanja pokazuju da, u usporedbi s vožnjom bez distrakcija, pričanje na mobitel tijekom vožnje povećava rizik za nesreću za 2,8 puta, a komunikacija sa suvozačem povezana je s 1,3 puta većim rizikom. Cijena ometanja u vožnji je neprijeporna.“ objašnjava Charlton.

Najčešći oblici ometanja odnosili su se na okretanje vozača da pogledaju dijete na stražnjem sjedalu i provjeravanje unutarnjeg ogledala (76,4 posto), razgovor s djetetom (16 posto), pomaganje djetetu (sedam posto) i igranje s djetetom (jedan posto). Istraživanjem je ustanovljeno kako prisutnost putnika na suvozačkom sjedalu nije značajnije utjecala na način na koji su se vozači upuštali u potencijalno ometajuće aktivnosti vezano uz djecu, u smislu učestalosti i trajanja radnje.

Pravilno vezanje djeteta u autosjedalici jedan je od načina za umanjivanje smetnji za vozača. Istraživači su otkrili da djeca nisu bila pravilno smještena tijekom više od 70 posto vožnji. U sličnom istraživanju koje su proveli istraživači sa Sveučilišta Washington otkriveno je kako više od osam posto vozača koristi elektroničke uređaje, prvenstveno mobitele. U gotovo polovici slučajeva ometanje se odnosilo na pisanje poruka.

Pisanje poruka opasno kao i vožnja pod utjecajem alkohola

Dr. Beth Ebel, voditeljica istraživanja, napominje da ranije studije pokazuju kako je pisanje poruka tijekom vožnje jednako opasno kao vožnja s 0,19 promila alkohola u krvi. „Ovi nalazi ukazuju na činjenicu da je dopisivanje postalo značaj izvor distrakcija za vozače. Iako većina njih podržava zakone koji ograničavaju korištenje mobilnih telefona u vozilima, neki se ipak upuštaju u radnje koje ugrožavaju sve sudionike u prometu“, tvrdi Ebel.

Istraživanje s ciljem osvještavanja i prevencije nepažljive vožnje uzrokovane distraktorima, osobito mobilnim uređajima, provedeno je i na Sveučilištu Alberta. Istraživači su pokušali izraditi demografski profil vozača koji najčešće koriste mobitele za upravljačem.

Dobiveni podaci pokazuju da muškarci tijekom vožnje mobitel koriste više od žena. Mobitel najviše koriste vozači u dobi od 35 do 44 godine. Također, istraživanjem je otkriveno da mobitel za vrijeme vožnje češće upotrebljavaju osobe s višom i visokom stručnom spremom te vozači s višim prihodima.

Kazne, ali i edukacija

Sociolog Abu Nurallah, jedan od istraživača, smatra da je socijalni faktor ključan. „Prijatelji, obitelj i poslodavci moraju poticati druge da smanje uporabu mobitela za vrijeme vožnje. Učinkovito provođenje zakona ne smije se odnositi isključivo na kazne, već i na obaveznu edukaciju o opasnostima korištenja mobitela za volanom.“ smatra Nurallah.

Većina vozača slaže se da je korištenje mobitela za upravljačem opasno i da povećava vjerojatnost za izazivanje prometne nesreće. Međutim, samo manji broj vozača smatra da je uporaba mobitela jednako opasna poput vožnje pod utjecajem alkohola ili opojnih droga.

„Naglasak mora biti na informiranju i promjeni percepcije vozača o ovom opasnom problemu. Društveni pritisak učinkovitiji je od zakonskih rješenja. Kampanje putem društvenih mreža mogu informirati ljude o sigurnoj vožnji i korištenju mobitela.“ ističe Nurallah.

Izvor: Phys.org, University of Alberta

Leave a Comment