Dalmatinac star 11 tisuća godina

U sklopu istraživanja pećine Vlakno, u blizini mjesta Savar, na Dugom otoku pronađen je cjelovit kostur jednog od stanovnika pećine za kojega arheolozi procjenjuju da je star oko 11.000 godina.

Taj datum od 11 tisuća godina još nije sa stopostotnom sigurnošću potvrđen, ali kostur je pronađen u sloju zemlje koji je već datiran metodom C-14, upravo na 11.000 godina starosti. Ostaci, koji su jako dobro sačuvani, sada idu na sve moguće analize, antropološku, DNK i dodatnu C-14 analizu. Tako će se dobiti točna starost, spol i vrijeme ostataka. Inače, nisu tu samo ljudski ostaci, ali vidi se jedan civilizirani pokop prije 11 tisuća godina – istaknuo je jedan od voditelja arheoloških istraživanja dr. Mate Parica.

Inače, Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru drugi je put ove godine sa svojom ekipom arheologa, pod vodstvom dr. Darija Vujevića i dr. Mate Parice, istraživao pećine Vlakno na Dugom otoku u blizini mjesta Savar. Na prvi pogled mala pećina već se, po do sad pronađenim nalazima, svrstala među najvažnija nalazišta gornjeg paleolitika i mezolitika na istočnoj obali Jadrana – ističu arheolozi. Slojevi koji idu sve do 20.000 godina unazad, a dali su osim ljudskih ostataka, velik broj nalaza kremenog i koštanog oruđa, te ostataka faune koji govore o privredi zajednice.

Posebno iznenađenje dočekalo nas je na kraju ovogodišnje kampanje istraživanja. Položen u blizini vatrišta, ležao je u ispruženom položaju gotovo cjelovit kostur jednog od stanovnika pećine. Članovi zajednice su ga položili ili možda čak i ostavili na mjestu gdje je umro, zasuvši ga tek s malo zemlje i nešto kamenja, tek koliko je dovoljno da ga poštede od divljih životinja – dodao je dr. Parica.

Znanstvena vrijednost ovog nalaza je ogromna, jer u Dalmaciji gotovo da i nema ljudskih ostataka iz ovog razdoblja. Razbacani fragmenti kostura pronađeni su u Kopačini na otoku Braču, a najbogatiji takvom vrstom nalaza su slojevi Vele spile na otoku Korčuli, gdje je pronađeno 5 ljudskih kostura iz razdoblja mezolitika. No, datumi za ove nalaze su 2 do 3 tisuće godina mlađi od kostura iz Vlakna. Time je nalaz s Dugog otoka postao najstariji poznati Dalmatinac” – istaknuo je dr. Parica.

Pravo istraživanje tek počinje, DNA i antropološke analize dat će brojne podatke o životu pokojnika i razlozima smrti, a kako ističe dr. Parica, dobiveni podatci poslužit će za usporedbu s ostalim nalazištima i upotpuniti sliku o vremenu mezolitika na Mediteranu.

Leave a Comment