Budućnost će biti toplija nego što mislimo

temperaturaNajnovija predviđanja klimatskih stručnjaka o porastu temperature na Zemlji nisu obećavajuća. Autori znanstvenog rada objavljenog u časopisu Nature procjenjuju kako bi do 2100. godine, ako ne smanjimo emisije ugljičnog dioksida, prosječna globalna temperatura mogla porasti za najmanje četiri stupnja Celzijusa. Ako se projekcije pokažu točnima, upozoravaju znanstvenici, posljedice za cjelokupni život na Zemlji mogle bi biti katastrofalne.

Do ovih zabrinjavajućih podataka istraživači su došli izradom novog modela koji je u jednadžbu za izračun porasta temperature uključio do sad zanemaren, ali važan faktor – dinamiku formiranja oblaka i njihov utjecaj na osjetljivost klime. Kako oblaci utječu na globalno zatopljenje jedna je od najvećih zagonetki suvremene klimatologije.

Profesor Steven Sherwood sa Sveučilišta u Novom Južnom Walesu, voditelj istraživanja, objašnjava značaj objavljenog rada. „Naša studija pokazuje da klimatski modeli koji predviđaju mali porast temperature uslijed dvostrukog povećanja koncentracije ugljičnog dioksida u odnosu na predindustrijsko razdoblje, ne prikazuju proces formiranja oblaka na adekvatan način. Prethodne procjene pokazuju porast u rasponu od jednog i pol do pet stupnjeva. U novoj studiji minimalna vrijednost se povisuje, a prosječan porast temperature na Zemlji iznosit će između tri i pet stupnjeva ako se razina ugljičnog dioksida udvostruči.“

Oblaci i rast temperature

Ključ za crnu prognozu i projekciju većeg rasta vrijednosti termometra leži u promatranju uloge vodene pare u formiranju oblaka.

Kada vodena para isparava, može se dići do visina od 15 kilometara i formirati kišne oblake koji reflektiraju sunce, ili do visine od samo nekoliko kilometara i vratiti se na površinu bez stvaranja oblaka. Prijašnji modeli bili su koncentrirani većinom na isparavanja koja su se dizala do velikih visina i rezultirala kreiranjem oblaka.

Kada je prikaz procesa u klimatskom modelu točan, vodena para doseže različite visine u atmosferi, što rezultira stvaranjem manjeg broja oblaka u toplijim klimatskim predjelima. To povećava razinu sunčeve svjetlosti koja dolazi do površine i podiže osjetljivost klime na ugljični dioksid. U tim okolnostima, najmanji porast temperature koji možemo očekivati iznosit će najmanje tri, ali vjerojatnije i četiri stupnja Celzijusa do 2100. godine.

„Skeptici klimatske modele smatraju pogrešnima, a moj tim je prvi koji će priznati da oni nisu savršeni, ali naši nalazi pokazuju da su nepravilni oni modeli koji predviđaju slabije zagrijavanje, a ne jače“, tumači profesor Sherwood. „Porast prosječne temperature na Zemlji ovih razmjera imat će duboke posljedice na svijet i gospodarstva mnogih zemalja ako pod hitno ne počnemo smanjivati ispuštanje stakleničkih plinova.“

Ovo istraživanje pozitivno su ocijenili japanski znanstvenici Hideo Shiogama i Tomoo Ogura s Nacionalnog instituta za okolišne studije u Tsukubi, ističući kako objašnjenje korelacije između stvaranja manjeg broja oblaka i zagrijavanja planeta djeluje „uvjerljivo“, te zaključuju da će porast prosječne temperature vjerojatno biti veći nego što se do nedavno smatralo.

Izvor: Science Alert, University of New South Wales

Leave a Comment