Bitcoins – virtualna konkurencija euru i dolaru

Vrijednost novca se zasniva na povjerenju, a povjerenje mnogih ljudi u klasične valute euro i dolar je financijska kriza dobrano poljulala. Istovremeno jedna digitalna, “paralelna“ valuta stječe sve više simpatizera

Mnoštvu novih puteva koje je omogućio internet 3. siječnja 2009. godine pridružio se još jedan – digitalna “paralelna“ valuta. Toga dana je jedan kriptolog pseudonima Satoshi Nakamota završio programiranje koda od 31.000 redaka, pritisnuo još jednu tipku na svojoj tastaturi i stvorio: bitcoins. Procjenjuje se da ih danas u svom poslovanju koristi preko 100.000 ljudi. Kolektivna mrežna valuta proizlazi iz ideala “opern-source-pokreta”. Ona je decentralna, ona je pseudonim, kontroliraju je samo Nakamotovi algoritmi i omogućuje direktno plaćanje u cijelome svijetu bez platežnih posrednika poput paypala ili  kreditnih kartica.

U međuvremenu postoji već sedam milijuna bitcoinsa. Njima se mogu preko interneta naručiti čarape ili kompjuterski hardver ili u biranim restoranima platiti računi. Oni su na jednoj od 50 trgovinskih platformi potpuno konvertibilni i mogu se zamijeniti za druge vlaute poput eura i dolara. Trenutno (18.10.) se za jedan bitcoin može dobiti dva eura.

“Pravi” novac

Novac načelno nije predmet nego osobina, objašnjava stručnjak za valute Gerhard Rössler u intervjuu za Deutsche Welle. Profesor iz Regensburga smatra da bitcoins zadovoljavaju tri ključne funkcije novca: oni su matematička (računska) jedinica i time omogućavaju uspoređivanje cijena. Oni su sredstvo plaćanja, čime se mogu isplatiti obveze prema trećoj stranci, te kao treće: oni su sredstvo čuvanja vrijednosti. To znači da se s njima može kupovati i sutra. S obzirom na sve to oni su, barem u teoriji, prava valuta.

Bitcoins imaju, naravno, već i svoje kritičare, one kojima se ideja sredstva plaćanja neovisnog od središnjih banaka i državnih institucija ne sviđa. U lipnju je tako na primjer njemačka Savezna udruga digitalnog gospodarstva zatražila zabranu projekta ocjenjujući ga opasnim. Njihov argument je da se upotrebom bitcoinsa kao platežnog sredstva onemogućuje državna kontrola u slučaju utaje poreza ili pranja novca. Još prije toga su se CIA-ini stručnjaci informirali o virtualnoj valuti kod Gavina Andresena. On je voditelj razvojnog tima za bitcoins, neka vrsta nasljednika Nakamota koji je potpuno nestao s radara.

Novac koji nije za mase

Suprotno od uvriježenog mišljenja, bitcoins međutim nisu anonimni, nego su samo pseudonim, objašnjava Stefan Thomas u razgovoru za Deutsche Welle. 24-godišnji osnivač web-stranice WeUseCoins.com objašnjava da su transakcije u bitcoin-sustavu načelno transparentne. Svaki prijenos od jednog na drugog vlasnika je štoviše dio koda. Time bi se trebalo spriječiti da jedan vlasnik dva puta “potroši” jedan te isti bitcoin. Tako se uvijek može reći s kojeg računa se izvršio transfer bitcoinsa. No, to je samo teoretski neka sigurnost – u praksi svaki korisnik može otvoriti neograničeno puno računa pod neograničeno puno imena i tako zamesti svoj trag.

Stefan Thomas smatra da bitcoins još nisu “novac” za mase. „Njihova upotreba je vrlo komplicirana. A sigurna upotreba još kompliciranija“, kaže on. S naglaskom na “još”. Thomas zna o čemu govori. On je već jednom “izgubio” svoj digitalni novčanik zbog jedne tehničke nezgode, a hakeri su se već specijalizirali za krađu iz virtualnih novčanika. Bitcoins su, smatra on, još samo za specijaliste – za ljude koji se razumiju u “fah”. Utemeljitelj stranice WeUseCoins.com ističe prije svega atraktivnost niskih troškova transfera novca – pristojbe po transakcije iznose trenutno četvrt centa.

Političke ambicije

Nakamotovi motivi su bili više političke naravi. On je mrežni novac “izmislio” samo nekoliko mjeseci nakon kolapsa svjetskih tržišta financija. Nakamoto je na tu temu napisao jedan kratki esej u kojemu je kritizirao tradicionalne valute koje podržavaju vlade, jer, kako je naveo, vlade uvijek iznova popuštaju pred iskušenjem da tiskaju novi novac i tako potpiruju inflaciju. Kod bitcoinsa je količina novca matematički ograničena, što pak u sebi krije opasnost od deflacije. Za novčanog stručnjaka iz Regensburga Rösla bi to moglo postati problem ako se jednoga dana bitcoins snažno rašire, jer ljudi nisu naviknuti nositi se s cijenama koje padaju. A Nakamoto je dobro pripremio teren za spuštanje cijena: bitcoins se mogu dijeliti i na osam znamenaka iza zareza.

Izvor : http://www.bankamagazine.hr

Related Posts

Tags

Share This

Leave a Comment