Vitamin C

Vitamin C ili kako se još naziva, akorbinska kiselina, bijeli je kristalasti sastojak kiselog okusa, bez mirisa, lako topiv u vodi. Skorbut, oboljenje koje nastaje zbog nedostatka vitamina C bio je poznat ljudima još prije 3500 godina. To je jedna od najstarijih bolesti ljudskog roda.

Stari Egipćani znali su za njega i spominju ga u svojem najstarijem medicinskom priručniku,Ebers papirus. Bolest je očigledno bila dobro poznata Hipokritu koji je također spominje u svojim spisima. Skorbut je pobio više križara u križarskim ratovima nego što su to učinili Saraceni, a potkraj srednjeg vijeka bolest se osobito proširila po sjevernoj i srednjoj Europi. Puno vremena je prošlo prije no što se otkrilo da je skorbut posljedica nepotpune prehrane. 1594. Sir Richard Hawkins, britanski istraživač, izvještava da je skorbut uspješno izliječio limunima i narančama. 1756. godine britanski pomorski liječnik James Lind izdaje svoj poznati, jedan od prvih u svijetu znanstveni radi u kojem je istražio utjecaj različite hrane na skorbut.

To je prvi takav istraživački rad u svijetu. Do 1795. limunov sok postaje obavezan na brodovima britanske mornarice, a do 1854. godine postaje obavezan i na brodovima britanske trgovačke flote. Zbog toga su britanski mornari bili poznati u svijetu kao „limunari“. Prvi koji je uspio izolirati vitamin C bio je mađarski znanstvenik Albert Szent-Gyorgyi. Askorbinska kiselina jedan je od najjačih antioksidanata u tijelu.

Najvažnije funkcije vitamina C u tijelu su:

  • metabolizam, proizvodnja i održavanje zdravlja fibroznog kolagena
  • održavanje zdravlja krvnih žila, napose kapilara
  • održavanje zdravlja zubi, kostiju i hrskavičnog tkiva
  • proizvodnja nekih hormona i neurotransmitera kao što su dopamin, adrenalin i noradrenalin
  • zaštita vitamina E od oksidativnih promjena
  • apsorpcija i dostupnost željeza u tijelu
  • stimulacija imuniteta tijela
  • proizvodnja karnitina
  • antioksidantske funkcije
  • zaštita od bilo koje vrste stresa
  • razgradnja kolesterola

 

Vitamin C i katarakta
Oko 98% krute mase leća oka sastoji se od proteina. Ti su proteini prilično dugotrajni, no starenjem se ipak oštećuju i mijenjaju. Promijenjeni i oštećeni proteini gomilaju se u oku i uzrokuju zamućenje leća. Istraživanja pokazuju da su, što se tiče nastajanje katarakte, za leće najopasniji svjetlost i visokoenergetske grupe kisika kojima se proteini izlažu tijekom cijelog života.Da bi se izbjegla oštećenja leće priroda nas je opskrbila zaštitom protiv takvih oksidiranja u obliku antioksidanata koji se nalaze u tekućinama koje štite i oplahuju leće oka.

Glavni antioksidanti u tekućinama oka su vitamin C i glutation.

Vitamin C, zubi i desni
Zdravlje desni i zuba ovisi o kolagenu, koji pak jako ovisi o vitaminu C. Jedan od glavnih znakova nedostatka vitamina C jest sklonost oštećenju i krvarenju desni. Krvarenje desni jedan je od prvih znakova skorbuta. Osim toga što je prijeko potreban za izgradnju desni, vitamin C štiti i od karijesa jer je potreban za izgradnju i zdravlje dentina, tvari gušće od kostiju koja izgrađuje zub. U nedostatku vitamina C zubi su podložniji nastanku karijesa.

Obrambeni sustav tijela
Vitamin C priznat je kao antivirusno i antibakterijsko sredstvo još godine 1951. i 1952. kada su ga dr. Klenner i dr. McCormick predložili kao takvog i ponovno ranih 1970-tih godina kada ga je priznao i uveo u upotrebu dvostruku nobelovac, prof. dr. Linus Pauling. Vitamin C stimulira naš obrambeni sustav i štiti tijelo od različitih infektivnih bolesti kao što su prehlada i gripa, hepatitis, ospice i vodene kozice, mumps, virusna upala pluća, herpes zoster, herpes facialis, upala želuca, neke vrste meningitisa i virusna mononukleoza. Jedan od vrlo bitnih zadataka askorbinske kiseline u imunitetu tijela svakako je i ta da štiti vitamin E od oksidacije. Vitamin E je isto tako važan element u obrambenom sustavu tijela.

Vitamin C i kolesterol
Vitamin C ima velik utjecaj na razinu kolesterola u tijelu jer je nužan u njegovom metabolizmu, tj. u njegovoj razgradnji u žučne soli. Ta razgradnja kolesterola u žučne soli, kako istraživanja na životinjama pokazuju, vrlo je smanjena ukoliko postoji manjak vitamina C. Uz to, istraživanja na životinjama jasno pokazuju da nedostatak vitamina C uzrokuje stvaranje aterosklerotičnih naslaga u krvnim žilama životinja kojima ovaj vitamin nedostaje.

Vitamin C i apsorpcija željeza
Vitamin C pospješuje apsorpciju organskog željeza. Anemija zbog nedostatka željeza može se razviti unatoč tome što u organizam možda unosimo dovoljno organskog željeza jednostavno zato što se željezo u takvom obliku teško apsorbira. Zbog toga vitamin C može biti koristan u terapiji onih oblika anemije koji nastaju zbog nedostatka željeza.

Ostali korisni učinci vitamina C
Jedna od veoma važnih funkcija vitamina C njegovo je pozitivno djelovanje u zacjeljivanju rana. Osim toga, ovaj vitamin je neophodan tijelu i kod bilo kakvog oblika stresa, bio on fizički, kemijski ili emotivni. Nadalje, kao što je rečeno, zbog svoje funkcije u razgradnji histamina vitamin C pomaže i protiv svih vrsta alergija.

Simptomi deficita
Bolest kliničkog nedostatka vitamina C naziva se skorbut. Ukoliko se na vrijeme ne liječi, zubi mogu postati klimavi i sami od sebe ispadati, razvijaju se rane i infekcije na koži koje ne mogu zacijeliti jer je vitamin C neophodan za normalno zacjeljivanje rana. Krajnji rezultat skorbuta je smrt zbog dezintegracije, raspada tkiva i unutarnjih i vanjskih krvarenja. Visoki kolesterol u krvi može također biti prisutan i uzrokovati aterosklerozu jer je vitamin C nužan za razgradnju kolesterola. Najčešći simptomi nedostatka vitamina C u tijelu su:

  • krvarenje desni
  • suha koža
  • smanjena sposobnost zacjeljivanje rana
  • paradentoza
  • zubni karijes
  • apatija i razdražljivost
  • smanjeni broj bijelih krvnih stanica
  • infekcije
  • artritis
  • anemija

Toksičnost
Najmanje dnevne potrebe za vitaminom C su, kao i za ostale vitamine, različito postavljene u različitim zemljama. U nekim su zemljama postavljene na jako niske doze kao što su 30 miligrama na dan dok su u nekim zemljama postavljene na 95 miligrama. U većini zemalja postavljene su na 60 miligrama. No, bez obzira na to je li to 30, 60 ili 95 miligrama dnevno, sve su te doze premale da bi pokrile optimalne potrebe za tim vitaminom kod većine ljudi. Ljudi danas žive pod svakojakim stresovima i u onečišćenim gradovima, i njihove potrebe za vitaminom C puno su veće od navedenih. Osim toga, askorbinska kiselina se smatra se jednom od najsigurnijih sastojaka prehrane.

Zajedno s nekim vitaminima B skupine, ubraja se u vitamine koji uopće nisu toksični bez obzira na to u kolikim dozama se uzimaju. Ogromne doze od 200 grama i više na dan davane su bolesnicima, a da se nikada nisu pojavile nikakve toksične nuspojave niti u ljudi niti u životinja.

Jedina neugodnost do koje može doći prilikom primjena velikih doza ovog vitamina odjednom su napuhanost crijeva i proljev, koji nastaju zbog kiselosti vitamina. Te se nuspojave mogu u potpunosti izbjeći ako se dnevna doza podijeli u nekoliko manjih i uzima nekoliko puta na dan. No, nema potrebe da ljudi konzumiraju doze vitamina C koje prelaze 4 grama dnevno. To je već velika doza i u većini slučajeva nije potrebna.

Sadržaj u hrani
Najbogatiji su izvori vitamina C voće i povrće te iznutrice kao što su jetra, bubrezi i mozak. Ostali dijelovi mesa i ribe sadrže ovaj vitamin samo u tragovima.

Izvori:

  • acerola
  • šipak
  • glog
  • guava
  • crni ribiz
  • limun
  • jagode
  • naranče
  • grejp
  • crveni ribiz
  • mandarine
  • ananas
  • maline
  • dinje
  • jabuke
  • paprika
  • kelj
  • peršun
  • hren
  • prokulice
  • brokula
  • špinat
  • cvjetača
  • kupus
  • šparoge
  • poriluk
  • krumpir
  • celer
  • mrkva

 

Comments Closed