Novorođenčad obrađuje jezik poput odraslih

Bebe, čak i one premlade za razgovor, mogu razumjeti mnoge riječi koje odrasli govore – njihov ih mozak obrađuje na sasvim zreo način.

Objedinjavajući najnovije tehnologije magnetske rezonance (MR) i magnetoencefalografije (MEG), znanstvenici University of California, San Diego dokazali su da djeca starosti tek nešto više od godinu dana obrađuju riječi služeći se istim moždanim strukturama kao i odrasli, te jednako dugo. Osim toga, istraživači su otkrili da djeca ne samo da obrađuju riječi u vidu zvukova, već mogu poimati i njihovo značenje.

Studiju su zajednički proveli dr.sc. Eric Halgren, profesor radiologije na School of Medicine, Jeff Elman, profesor kognitivne znanosti na Odsjeku za društvene znanosti, i glavna autorica, Katherine E. Travis, s Odsjeka za Neuroznanost i Multimodalnu Dijagnostiku, odreda s University of California San Diego. Dokument je objavljen u ovotjednom broju časopisa Cerebral Cortex u izdanju Oxford University Press. “Novorođenčad koristi iste moždane mehanizme kao i odrasli u razotkrivanju značenja riječi s pomoću onoga što se dosad smatralo mentalnom ‘bazom podataka’ značenja, bazom podataka koja se neprestano ažurira sve do odrasle dobi”, navodi Travis.

Mnogi su dosad smatrali da se novorođenčad koristi potpuno drugačijim mehanizmom za učenje riječi, da učenje kreće od najjednostavnijih sklopova i prerasta u proces kojime se koriste odrasli. Utvrđivanje područja mozga odgovornog za učenje jezika, dosad međutim nije bilo moguće sasvim utvrditi uslijed pomanjkanja dokaza koji bi ukazali na područje razvijenog mozga u kojemu se čitav proces odvija. Premda se lezije u dva dijela mozga poznata kao Brocino i Wernickeovo (frontotemporalno) područje duže vrijeme povezuje s gubitkom jezičnih vještina kod odraslih, iste lezije u najranijem djetinjstvu ne utječu suviše na razvoj jezika. Kako bi objasnili ova razmimoilaženja, neki predlažu da su desna hemisfera i inferiorna frontalna regija u početku presudne za jezik te uvriježena jezična područja odrasle dobi postaju dominantna tek sa širenjem jezičnog iskustva. Suprotno tome, ostale teorije upućuju na pretpostavku da plastičnost mozga novorođenčeta omogućuje drugim regijama preuzimanje zadataka povezanih s učenjem jezika, dođe li do oštećenja lijeve frontotemporalne regije u najranijoj dobi.

Izuzev proučavanja posljedica cerebralnih deficita, jezične sustave moguće je odrediti identificiranjem aktivacije različitih kortikalnih područja prilikom njihove responzivnosti na podražaje. Kako bi utvrdili koristi li se novorođenčad istim funkcionalnim mrežama poput odraslih u tumačenju značenja riječi, istraživači su se koristili MEG-om – dijagnostikom koja mjeri sićušna magnetska polja koja odašilju neuroni u mozgu – i MRI-jem u neinvazivnoj procjeni moždane aktivnosti 12 – 18 mjeseci stare novorođenčadi.

Tijekom prvog eksperimenta, djeca su slušala riječi popraćene zvukovima sličnih akustičnih svojstava, no ne i značenja, kako bi se utvrdilo mogu li ih međusobno razlikovati. Tijekom druge faze, znanstvenici su ispitivali može li novorođenčad razumjeti značenje tih riječi. U sklopu ovoga eksperimenta, bebama su ponuđene slike poznatih predmeta, a zatim su čule riječi koje su odgovarale odnosno nisu odgovarale imenu predmeta: sliku lopte slijedila je izgovorena riječ naspram slike lopte nakon koje je uslijedila izgovorena riječ pas.

Moždana aktivnost pokazala je da su djeca uspjela ustanoviti neusklađenost riječi i slike, što je bilo vidljivo po amplitudi moždane aktivnosti. “Neusklađene” odnosno nepodudarne riječi evocirale su karakterističan moždani odgovor smješten u istoj lijevom frontotemporalnom području zaduženom za obrađivanje značenja riječi u mozgu odraslih. Ispitivanja su ponovljena kod odraslih ne bi li se potvrdilo da iste nepodudarne kombinacije slike/riječi pokazane novorođenčadi izazivaju snažniju responzivnost u lijevom frontotemporalnom području.

“Naša studija pokazuje da neuronski mehanizmi kojima se odrasli koriste u razumijevanju riječi već su funkcionalni prilikom najranijeg usvajanja riječi”, navodi Halgren, “Ovaj temeljni proces čini se utjelovljuje proces razumijevanja riječi, upravo kao i sklop usvajanja novih riječi.” Znanstvenici tvrde da njihovi rezultati imaju aplikativnu vrijednost za buduća istraživanja, na primjer razvoj dijagnostičkih testova na osnovu cerebralne dijagnostike koji bi mogao naznačiti odlikuje li se dijete zdravim razumijevanjem riječi puno prije razvoja govora, omogućavajući na taj način rani screening jezičnog invaliditeta odnosno autizma.

Izvor: University of California – San Diego

Comments Closed