Globalna analiza pokazuje udvostručenu pretilost

Svjetska prevalencija pretilosti od osamdesetih godina prošlog stoljeća gotovo se udvostručila, navodi se u opsežnoj studiji koja prati pojavu promjene tri najvažnija faktora rizika razvoja kardiovaskularnih bolesti diljem svijeta u posljednja tri desetljeća.

Studija objavljena nedavno u tri članka u publikaciji Lancetrazmatra niz globalno dostupnih podataka ne bi li procijenila koliko su se indeks tjelesne mase, krvni tlak i kolesterol promijenili između 1980. i 2008. Studija pokazuje da je 2008. godine, preko 10% odrasle svjetske populacije bilo pretilo, pri čemu su žene bile sklonije pretilosti od muškaraca. Procjenjuje se da je 205 milijuna muškaraca i 297 milijuna odraslih žena pretilo – ukupno preko pola milijarde odraslih u cijelom svijetu. Udio svjetske populacije s visokim krvnim tlakom, odnosno nekontroliranom hipertenzijom neznatno je opao između 1980. i 2008. Međutim, zbog porasta broja stanovnika i starenja, broj ljudi s nekontroliranom hipertenzijom porastao je sa 600 milijuna 1980. godine na gotovo 1 milijardu u 2008. Zemlje s visokim primanjima postigle su značajno smanjenje nekontrolirane hipertenzije, uz najimpresivniji uočljiv napredak kod žena u Australiji i muškaraca u Sjevernoj Americi.

Nekontrolirana hipertenzija definirana se kao sistolički tlak viši od 140 mmHg ili dijastolički krvni tlak viši od 90 mmHg. Prosječne razine ukupnog kolesterola u krvi pale su u zapadnim zemljama Sjeverne Amerike, Australije i Europe, no povećale su se u istočnoj i jugoistočnoj Aziji i pacifičkoj regiji. Profesor Majid Ezzati, glavni autor studije iz School of Public Health, u sklopuImperial College London, govori: “Naši rezultati pokazuju da prekomjerna tjelesna težina i pretilost, visoki krvni tlak i visoki kolesterol više nisu problemi zapadnjaka ili problemi bogatih zemalja. Njihova prisutnost pomaknula se prema zemljama s niskim i srednjevisokim primanjima, što ih čini globalnim problemom.” Izuzev globalnih trendova, istraživanja pokazuju usporedbu različitih zemalja u pogledu svakog pojedinog faktora rizika. Rezultati pokazuju da:

BMI (Indeks Tjelesne Mase):

  • 2008. godine, 9,8% muškaraca i 13,8% žena u svijetu bilo je pretilo (BMI iznad 30 kg/m2), u usporedbi s 4,8% muškaraca i 7,9% žena 1980. godine
  • Narodi pacifičkog otočja imaju najveći prosječni BMI u svijetu, dosegnuvši 34 do 35 kg/m2, gotovo 70% više no u pojedinim zemljama jugoistočne Azije i subsaharskoj Africi.
  • Među zemljama s visokim primanjima, SAD ima najviši BMI (preko 28 kg/m2 kod muškaraca i žena), nakon čega slijedi Novi Zeland. Japan ima najniži BMI (oko 22 kg/m2 kod žena i 24 kg/m2 kod muškaraca), nakon čega slijedi Singapur.
  • Među zemljama s visokim primanjima, BMI je između 1980. i 2008. porastao najviše u SAD-u (preko 1 kg/m2/desetljeću), nakon čega slijede Novi Zeland i Australija kada su u pitanju žene, odnosno Ujedinjeno Kraljevstvo i Australija kada su u pitanju muškarci. U nekoliko zapadnoeuropskim zemalja kod žena nije zabilježeno gotovo nikakvo povećanje BMI-a.
  • Ujedinjeno Kraljevstvo ima šesti najviši BMI u Europi kada su u pitanju žene i deveti najviši kada su u pitanju muškarci (obje kategorije oko 27 kg/m2).
  • Turkinje i Česi imaju najviši BMI u Europi (obje kategorije oko 28 kg/m2). Švicarke imaju najniži BMI u Europi (oko 24 kg/m2).

Krvni tlak:

  • Razine sistoličkog krvnog tlaka najviše su u zemljama Baltika te istočnoafričkim i zapadnoafričkim zemljama, uz 135 mmHg kod žena i 138 mmHg kod muškaraca. Istovjetne razine primijećene su u pojedinim zapadnoeuropskim zemljama 1980. godine, uoči njihova značajnog opadanja.
  • Južna Koreja, Kambodža, Australija, Kanada i SAD samo su neke od zemalja s najnižim krvnim tlakom podjednako kod muškaraca i žena, ispod 120 mmHg kod žena i ispod 125 mmHg kod muškaraca.
  • Među zemljama s visokim primanjima, Portugal, Finska i Norveška imaju najviši krvni tlak.
  • Muškarci imaju viši krvni tlak od žena u većini svjetskih regija.

Kolesterol:

  • Zapadnoeuropske zemlje poput Grenlanda, Islanda, Andore i Njemačke odlikuju se najvišim razinama kolesterola u svijetu, uz prosječne koncentracije ukupnog kolesterola od približno 5,5 mmol/L.
  • Afričke zemlje imaju najniži kolesterol, pojedine zemlje i do 4 mmol/L.
  • Među zapadnim zemljama s visokim primanjima, Grčka ima najniži kolesterol kada su u pitanju podjednako muškarci i žene (ispod 5 mmol/L). SAD, Kanada i Švedska također imaju nizak kolesterol.
  • Kolesterol izmjeren u Ujedinjenom Kraljevstvu deveti je najviši na svijetu, nešto ispod 5,5 mmol/L.

Istraživanje je provela međunarodna skupina znanstvenika, pod vodstvom profesora Majida Ezzatija s londonskog Imperial Collegea i dr. Goodarza Danaeija s Harvard School of Public Health, u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom i nizom drugih institucija. Profesor Ezzati dodaje: “Vrlo je ohrabrujuće da su mnoge zemlje uspješno reducirale krvni tlak i kolesterol, unatoč porastu BMI-a. Primjereniji screening i liječenje vjerojatno su pripomogli reduciranju ovih faktora rizika u zemljama s visokim primanjima, upravo kao i rjeđe uzimanje soli i okretanje zdravijim, nezasićenim mastima. Rezultati predstavljaju prigodu za provedbom smjernica koje će u konačnici rezultirati zdravijom prehranom, posebno manjim unosom soli na svim razinama ekonomskog razvoja, kao i usvajanjem stajališta na koji način kvalitetnije poboljšati otkrivanje i kontrolu putem sustava primarne zdravstvene zaštite. Smjernicama i ciljevima faktora rizika kardiovaskularnih bolesti poklonit će se posebna pozornost na zasjedanju Generalne skupštine Ujedinjenih naroda na temu nezaraznih bolesti, koje se održava na visokoj razini u rujnu ove godine.”

Dr. Goodarz Danaei, s Harvard School of Public Health govori: “Ovo je prvi put da je netko pokušao procijeniti trendove najznačajnijih faktora rizika u svakom pojedinom kutku svijeta. Količina prikupljenih podataka bez presedana je i golema, te nam omogućuje donijeti robusne zaključke.” Dr. Gretchen Stevens, iz Svjetske zdravstvene organizacije, navodi: “Naša studija pomaže u praćenju problema pretilosti u pojedinim zemljama i regijama. Svjesni smo činjenice da su promjene u prehrani i fizička aktivnost doprinijeli porastu pretilosti u svijetu, no ostaje nejasno koje bi to smjernice učinkovito trebale pridonijeti smanjenju pretilosti. Trebamo odrediti, provesti i rigorozno vrednovati smjernice intervencije usmjerene na promjenu trendova, odnosno ograničavanje njihovih štetnih posljedica.”

Izvor: Imperial College London

 

Related Posts

Tags

Share This

Comments Closed