Biljka savladala neplodnost

Nova vrsta mimulusa (majmunski cvijet) koja je nastala zajedništvom dviju stranih vrsta biljaka otkrivena je na obali potoka u Škotskoj. Genetske promjene u ovom hibridu atraktivnih žutih cvjetova dozvolile su mu da savlada neplodnost te je on sada rijedak primjer sasvim nove vrste koja je nastala u prirodi u zadnjih 150 godina. Pretpostavlja se da su tisuće divljih vrsta i neki usjevi nastali na ovaj način, ali postoji samo šačica primjera u nedavnoj povijesti s ovakvim tipom formacije vrste.

Preci ove nove vrste dovezeni su iz Amerikâ kao botaničke rijetkosti u 19. stoljeću, a viktorijanski botaničari su ih ubrzo prisvojili. Kratko nakon njihovog dolaska, prerasli su granicea britanskih vrtova i sada ih se može naći u divljini na obalama rijeka i potoka. Reprodukcija među tim vrstama rađa hibride koji su sada rasprostranjeni u Britaniji. Genetske razlike među roditeljima znače da su hibridi neplodni i ne napreduju nakon prve generacije.

Dr. Mario Vallejo-Marin, evolucijski biolog specijaliziran za biljke sa Sveučilišta u Stirlingu je dokumentirao prve primjerke hibrida majmunskog cvijeta koji su savladali genetičke prepreke i natrag postali plodni. Ovaj rodni hibrid koji je nastao od roditelja „imigranata“ predstavlja novu, autohtonu Škotsku vrstu. Dr. Vallejo-Marin izabrao ime Mimulus peregrinus koje se prevodi kao ‘skitnica’. Vrsta je opisana u časopisu otvorenog tipa, PhytoKeys.

‘Dva američka majmunska cvijeta su nesposobna proizvesti plodne potomke zbog razlika u količini DNA prisutnoj u svakoj od vrsta, što je ekvivalent dobivanju sterilne mule zbog križanja konja i magarca’, kaže dr. Vallejo-Marin. ‘Međutim, u rijetkim slučajevima, dupliciranje čitave hibridne DNA, što se još naziva i poliploidizacija, može izjednačiti količinu DNA i vratiti plodnost. Naša istraživanja sugeriraju da se točno to ovdje i dogodilo.’

Otkriće će pomoći znanstvenicima da razumiju kako nastaju nove vrste. Općenito se misli da su mnoge postojeće biljne vrste uključujući i usjeve poput pšenice, pamuka i duhana nastale na sličan način, ali pronaći primjere tog procesa u tijeku je rijetko. “Ovo je uzbuđujuća prilika za istraživanje evolucije u trenutku odvijanja,” kaže Vallejo-Marin. “Ne znamo koliko je nova vrsta učestala ili koliko dobro će se širiti, pa će sljedeći korak biti otkrivanje njene distribucije i dopuštaju li njene ekološke karakteristike kolonizaciju okoline koja trenutno ne može biti iskorištena od strane njenih roditelja.”

 

Izvor: Pensoft Publishers , znano.st

Leave a Comment