Arktičkog leda nestat će za 30 godina

Sjeverozapadni prolaz ove je godine ponovno bez leda, a stručnjaci upozoravaju da bi se cijelo polarno područje moglo odmrznuti već kroz 30-ak godina.

Arktički led otopio se do razina kakve nisu zabilježene otkad su počela satelitska promatranja 1972. Znanstvenici vjeruju da u posljednjih 8.000 godina njegova zapremina nikada nije bila manja. Snimke što su ih objavili fizičari sa sveučilišta Bremen otkrivaju da je arktički led još 8. rujna pokrivao površinu od oko 4,24 milijuna četvornih kilometara, a predstoji mu još najmanje tjedan dana otapanja. Dosadašnji minimum od 4,27 milijuna četvornih kilometara izmjeren je 17. rujna 2007. godine.

Njemački istraživači ističu kako nema sumnje da su rekordi izazvani ljudskim utjecajem na klimatske promjene. ‘Smanjivanje površine leda više se ne može objasniti prirodnim varijacijama vremena iz godine u godinu’, rekao je Georg Heygster, čelnik Instituta za fiziku okoliša u Bremenu.

‘Čini se da je jasno da je to nova posljedica ljudskog utjecaja na globalno zagrijavanje. Klimatski modeli pokazuju da je smanjivanje površina leda povezano s globalnim zagrijavanjem, koje je, zahvaljujući albedo efektu, najizraženije na Arktiku’, rekao je.

Albedo efekt povezan je sa snagom refleksije sunčevih zraka – bjelji led reflektira više zraka u svemir nego tamnije more. Na taj način toplija voda se još više zagrijava, a hladniji led još više hladi.

Arktički led svake se godine topi i ponovno smrzava. Međutim, brzina ovih promjena, koja je gotovo dvostruko veća nego što je bila 1972. iznenadila je znanstvenike. Procjenjuje se da se svake godine povećava za 10 posto. Prosječne arktičke temperature u posljednjih su 50-ak godina rasle gotovo dvostruko brže od globalnih.

Jedno drugo novo istraživanje pokazalo je da se ne smanjuje samo površina arktičkog leda, već i njegova debljina. Na temelju zapisa o temperaturama zraka, vjetrova i morske vode, znanstvenici iz Polarnog znanstvenog centra na University of Washington u Seattleu prošli su tjedan objavili da je zapremina arktičkog leda već dosegnula najniže razine iz 2010. te da će uskoro postaviti nove rekorde. Prema prikupljenim podacima, zapremina leda prošli je tjedan bila nešto manja od 9.000 prostornih kilometara što je pak upola manje od njegove prosječne zapremine.

‘Zapremina leda sada pada brže nego u isto vrijeme prošle godine kada je zabilježen rekord’, rekao je Axel Schweiger.

Ako se sadašnji trendovi nastave, Arktik bi u ljetnim mjesecima mogao ostati bez leda već kroz 30 godina, što je 40 godina prije nego što je predviđeno prošlogodišnjim izvješćem Međunarodnog panela za klimatske promjene (IPCC).

Arktik je bez leda posljednji put nedvojbeno bio prije nekih 125.000 godina na vrhuncu posljednjeg interglacijalnog razdoblja tzv. Eemiana.

‘Ovo zapanjujuće nestajanje leda još je jedno upozorenje da smo suočeni s klimatskim promjenama te da one imaju razorne posljedice posvuda u svijetu’, rekla je Shaye Wolf, znanstvena direktorica u Centre for Biological Diversity u San Franciscu.

Arktički led ima ključnu ulogu u reguliranju Zemljine klime jer reflektira svjetlost Sunca i tako zadržava niske temperature u polarnom području. Znanstvenici stoga ističu da je njegovo otapanje istovremeno i posljedica i pokretač globalnog zatopljenja s lokalnim i globalnim konsekvencama.

Alarmantne dokaze o promjenama na Arktiku prošli je tjedan predstavio i Alan Hubbard, glaciolog sa Sveučilišta Aberystwyth koji već nekoliko godina istražuje glečer Petermann na sjeveru Grenlanda. Glečer, koji sačinjava oko šest posto ledenog pokrivača, dug je oko 300 kilometara, a visok oko kilometar. U kolovozu prošle godine od njega se odlomio komad površine oko 260 četvornih kilometara. Promatranja pokazuju da se on do srpnja ove godine već potpuno otopio.

‘Bio sam zapanjen. Bilo je to kao da sam vidio Grand Canyon pun leda, a nakon što sam se vratio dvije godine kasnije, zatekao sam ga ispunjenog vodom’, rekao je Hubbard.

Pogledajte video u kojem se navodi kako bi do kompletnog otapanja Artktičkog leda moglo doći i ranije, vec do 2020. godine.

Related Posts

Tags

Share This

Comments Closed