Izgubljene civilizacije Sahare

Satelitska je dijagnostika otkrila nove dokaze o izgubljenim civilizacijama Sahare u jugoistočnoj pustinji Libije koji će pomoći u ponovnom pisanju povijesti te zemlje. Gadafijev je pad otvorio arheolozima mogućnost da istraže pred islamsko nasljeđe zemlje, koje je pod Gadafijevim režimom do sada bilo ignorirano.

Koristeći satelite i zračne fotografije pri identifikaciji jednog od najnegostoljubivih dijelova pustinje, britanski je tim otkrio više od 100 utvrđenih farmi i sela sa strukturama u obliku dvoraca i nekoliko gradova, od kojih većina datira između 1-500 AD. Ove ‘izgubljene gradove’ sagradila je malo poznata drevna civilizacija Garamanti, čiji je stil života i kultura bila daleko naprednija i povijesno značajnija nego što su drevni izvori sugerirali.

SLIKA: Satelitska snimka dijela pustinje sa arheološkim interpretacijama obilježja: utvrđena naselja su ocrtana crnom crtom, područja gdje su prebivališta su ocrtana crvenim, a vrtovi oaze su ocrtani zelenim.

Tim sa Sveučilišta Leicester identificirao je ostatke blatnih cigli iz kompleksa u obliku dvoraca, sa još uvijek stojećim zidovima visokima i do četiri metra, zajedno sa tragovima prebivališta, grobnih spomenika od naslaganog kamenja, povezanih polja, bunara i sofisticiranih sustava navodnjavanja. Nakon toga, ranije ove godine, uslijedilo je istraživanje na lokalitetu koje je potvrdilo pred islamsko datiranje i izvanrednu očuvanost.

‘To je kao da je netko došao u Englesku i odjednom otkrio sve srednjovjekovne dvorce. Ova naselja su bila neprimijećena i nezabilježena za vrijeme Gadafijevog režima,’ rekao je voditelj projekta FBA David Mattingly, profesor antičke arheologije na Sveučilištu Leicester.

“Satelitska nam je dijagnostika dala mogućnost da pokrijemo veliko područje. Dokazi pokazuju da se tokom godina klima nije mijenjala i možemo vidjeti da je ovaj negostoljubiv krajolik bez oborina nekoć bio gusto izgrađen i kultiviran. To su poprilično izuzetni drevni krajolici, u smislu opsega obilježja i kvalitete očuvanja.” rekao je dr. Martin Sterry, također profesor sa Sveučilišta Leicester, koji je bio odgovoran za analizu slika i interpretaciju lokaliteta.

Nalazi osporavaju gledište koje datira iz vremena antičkih prikaza koji govore da su Garamanti bili barbarski nomadi i buntovnici na rubu Rimskog Carstva.

“Oni su zapravo bili visoko civilizirani, živjeli su u velikim utvrđenim naseljima, pretežno kao farmeri u oazama. To je bio organiziran život sa gradovima i selima, pisanim jezikom i naprednim tehnologijama. Garamanti su bili pioniri u izgrađivanju oaza i otvaranju transsaharske trgovine.” rekao je prof. Mattingly.

Profesor i njegov tim bili su prisiljeni evakuirati Libiju u veljači kada su počele anti-Gadafijevske pobune, ali su se nadali da će se moći vratiti na teren čim se ponovno uspostavi sigurnost. Libijski odjel za antiku, koji je pod Gadafijem bio slabo financiran, usko je povezan sa projektom. Financije za istraživanje dali su European Research Council, koje je dodijelio profesoru Mattinglyju ERC Advanced Grant od skoro 2,5 milijuna eura, te Leverhulme Trust, Society of Libyan Studies i GeoEye Foundation.

‘To je novi početak za Libijski odjel za antikvitete i prilika za libijski narod da se suoči sa svojom dugo potisnutom prošlošću,’ kaže prof. Mattingly.

“Ovo su prvi gradovi u Libiji koji nisu bili kolonijalan namet mediteranskih ljudi kao što su bili Grci i Rimljani. Garamanti bi trebali biti ključni u onome što libijska djeca uče o svojoj prošlosti i nasljeđu.”

Izvor: University of Leicester, znano.st , Autor/ica: Nataša Ciganović

Leave a Comment