150.000 mladih napustilo BiH

emigracijaOdlazak mladih iz zemlje uzrukovan je izuzetno visokom stopom nezaposlenosti, a velika većina mladih spas vidi u odlasku na rad u inozemstvo gdje im se pruža veći izbor i velik broj mogućnosti, a također životni standard je skoro pa svugdje u Europi bolji od onog u Bosni i Hercegovini.

U Federaciji BiH stopa nezaposlenosti među mladima u dobi od 15 do 24 godine iznosi 67,1 posto, od toga 66,7 posto za muškarce i 67 posto za žene, istaknuto je u izvještaju Instituta za razvoj mladih ‘Kult’.

Drugi problem za mlade je nemogućnost pronalaska posla jer samo 17,8 posto nezaposlene populacije bez posla je manje od godinu dana. Više od dvije godine je nezaposleno 11,8 populacije, a svi ostali ulaze u skupinu onih koji su bez posla više od pet godina.

Radnika ima – posla ‘ni za lijeka’

Najveća stopa nezaposlenosti u ukupnoj populaciji zabilježena je kod osoba sa završenom srednjom školom ili nekim nižim obrazovanjem, njih čak 72,9 posto dok 18,7 posto nezaposlenih osoba čine osobe sa završenom osnovnom školom. Najmanje problema kod pronalaska posla imaju osobe s višom ili visokom stručnom spremom, a nezaposlenih osoba iz ove kategorije ima 8,3 posto.

Radna snaga je u porastu, no nema novih radnih mjesta. Velike državne tvrtke, koje su nekoć bile glavni izvor zapošljavanja, danas su pred gašenjem ili pak stagniraju te iz godine u godinu smanjuju kapacitet zaposlenih.

Mladi nezadovoljni – podaci porazni

Katastrofalan je i taj podatak da je u razdoblju od 1995. do 2012. godine Bosnu i Hercegovinu napustilo 150.000 mladih, a s obzirom na nepromijenjeno stanje u državi, brojka i dalje raste.

U istraživanju koje je proveo ‘Kult’ 77 posto mladih napustilo bi FBiH, a od toga njih 37 posto zauvijek, a 40 posto ”samo” na duže vrijeme.

Problem ”prvog zapošljavanja”

Država ne mari za nezaposlene građane, a posebno za mlade. Iz proračuna se ne izdvaja za nezaposlene po uzoru na razvijene zemlje Europe.

Najveći problem školovanih mladih je minimalno radno iskustvo koje oni, naravno, ne posjeduju jer su upravo završili fakultet ili školu. Upravo većina poslodavaca ne želi riskirati s novopečenom radnom snagom te u svojim natječajima u uvjetima traže da osoba mora imati barem jednu godinu radnog iskustva. Za njih je vrijeme novac, a mladi uopće nemaju priliku steći traženo iskustvo jer država ne provodi nikakve programe i akcije po tom pitanju kao što primjerice susjedna Republika Hrvatska u programu ”Prvo radno iskustvo” tvrtkama nudi poticaje, a mladima koji žele dobiti iskustvo daju mjesečnu naknadu u iznosu od 1.600 kuna.

Obrazovni sustav neusklađenj – ekonomista i pravnika ”na izvoz”

Problem više je i to što se ne prikupljaju pouzdani podaci o mladima u obrazovnom sustavu i mladima na tržištu rada niti se prate indikatori i trendovi na tržištu rada.

Iz ‘Kulta’ tvrde kako je sustav obrazovanja neusklađen sa zahtjevima tržišta rada. Također navode kako se ne poštuju nikakvi zakoni u odnosu obrazovanja i zapošljavanja.

Generalno, tržište rada smatraju kaotičnim i da je zbog prevelikog broja nezaposlenih većina zanimanja svedena na nisku razinu.

Predrasue o mladima: ”Neće da rade, a roditelji im daju za kavu”

Broj mladih koji rade posao za koji se nisu školovali raste. Više od polovice zaposlenih mladih ne radi posao za koji se obrazovalo. Postotak ovih osoba veći je u vangradskim sredinama.

U BiH prisutne su i predrasude o mladima kao osobama koje “neće da rade i žele živjeti na račun roditelja”.

”Sve dok vlasti zakonski i financijski ne postanu odgovorne za svoje nezaposlene građane, ekonomski razvoj neće postati prioritet, a politike u sektoru zapošljavanja ostat će na nerazvijenoj razini” poručili su iz ovog instituta.

Prosječna dob studenata u FBiH je 20,6 godina, što ne odstupa značajno od prosjeka zemalja članica EU.

”Prema kriterijima Europske unije, mladi u dobi između 15 i 24 godine koji su najviše završili srednju trogodišnju školu i nisu nastavili dalje obrazovanje promatraju se kao skupina mladih koja prerano napušta obrazovni sustav” navodi se u analizi.

Razlika između gradskih i vangradskih sredina je 2%, odnosno, za 2% veći je procent mladih iz vangradskih sredina koji prerano napuštaju obrazovanje.

Manjak praktične nastave

Mladi ne vjeruju da će im obrazovanje koje su stekli ili još uvijek stječu pomoći da se zaposle u struci. Ovakvo negativno mišljenje prisutno je već najmanje pet godina.

Nedostatak praktične nastave mladi vide kao najveći problem u polju formalnog obrazovanja te smatraju kako je to najneophodnije izmijeniti.

Manjak praktične nastave, preopširni nastavni planovi i programi, odnos i nestručnost nastavnika i profesora te nedostatak stipendija ili kreditiranja, naročito u visokom obrazovanju, mladi smatraju najvećim problemima formalnog obrazovanja.

Mladi prepušteni sami sebi u životnoj borbi

Nezaposleni mladi ekonomski su ovisni, izloženi visokoj stopi rizika od siromaštva, ne mogu se stambeno osamostaliti, ne usuđuju se stupiti u brak niti imati djecu, što sve zajedno dovodi do mnogih poremećaja u kretanju društva u cjelini.

Mladi generalno osjećaju da su prepušteni sami sebi u procesu zapošljavanja i izražavaju veliku zabrinutost o pitanju zapošljavanja. U roditeljima često ne pronalaze adekvatnu podršku što zbog teških ekonomskih uvjeta u kojima većina živi, ali i zbog toga što roditelji nisu dovoljno ”suvremeni” pa često osjećaju kako oni ustvari trebaju pomoći roditeljima.

‘Bolje raditi posao koji ne voliš za veću plaću, nego onaj koji voliš za manju’

Dobrim poslom mladi smatraju onaj koji je dobro plaćen, a ne onaj koji bi voljeli raditi. Kako je već i spomenuto, smatraju da ih obrazovni sustav ne pripremi za tržište rada ni vrstom ni razinom znanja, a dodatno ih ne nauči ni tehnikama aktivnog traženja posla (u školi ne uče kako se piše životopis, motivacijsko pismo, kako se sudjeluje u razgovoru za posao i slične vještine potrebne za traženje posla).

Poznaju vrlo malo osoba koje su nakon formalnog obrazovanja pronašle posao u struci, zaposlili su se rijetki slučajevi deficitarnih zanimanja. Korupciju smatraju najvećim problemom prilikom zapošljavanja, stoji u zaključku Kultovog istraživanja.

Izvor: http://bljesak.info/rubrika/lifestyle/clanak/150000-mladih-napustilo-bih-nitko-ne-mari-za-njih/84916

Leave a Comment