Znanstvenici uspjeli obrisati sjećanje i ponovno ga vratiti

brisanje-memorije-720x468 Istraživači s Medicinskog fakulteta San Diego Sveučilišta u Kaliforniji obrisali su i ponovno reaktivirali sjećanje kod štakora, uvelike mijenjajući njihove reakcije na prošle događaje.

Navedeno istraživanje, koje je objavljeno ovog mjeseca u časopisu Nature, prvo je u kojem se ispituje mogućnost selektivnog uklanjanja sjećanja i njegovog namjernog reaktiviranja tako da se stimuliraju živčani putevi u mozgu pomoću frekvencija koje slabe i jačaju veze između živčanih stanica, poznate i kao sinapse.

„U mogućnosti smo namjerno stvoriti sjećanje, obrisati ga i ponovno ga aktivirati primjenjujući podražaj koji selektivno jača ili slabi sinaptičke veze“, rekao je Roberto Malinow, profesor neuroznanosti i jedan od autora istraživanja.

Znanstvenici su u početnoj fazi optički podraživali skupinu neurona u mozgovima štakora koji su bili genetički modificirani da postanu osjetljivi na svjetlost, te ih istovremeno podraživali električnim šokovima koji su izazivali bol. Zbog svega su ovoga štakori s vremenom naučili povezivati podraživanje mozga s osjećajem boli i ponašali se preplašeno svaki put kad su ti živci bili podraženi. Analize su pokazale da su sinapse između živčanih stanica koje su bile podraživane postajale sve jače.

U sljedećoj fazi eksperimenta, istraživači su demonstrirali sposobnost slabljenja tih veza tako da su ponovno stimulirali iste živce, ali ovaj put sa niskofrekventnim optičkim podražajima koji slabe sjećanje. Nakon određenog vremena štakori su na podraživanje prestali reagirati preplašeno, što znači da je sjećanje na to da podražaji izazivaju osjećaj boli bilo izbrisano.

No, u cijelom je istraživanju možda najviše iznenađujuće otkriće da se ponovnim podraživanjem mozga može vratiti izgubljeno sjećanje pomoću visokofrekventnih optičkih podražaja, koji inače stvaraju sjećanje. Nakon takvog podraživanja štakori su ponovno reagirali sa strahom, iako im nisu bili davani bolni električni šokovi.

„Možemo namjerno izazvati strah kod životinje i zatim ga ukloniti, te ga opet aktivirati, pomoću stimulacije živaca frekvencijama koje jačaju ili slabe sinapse“, rekao je Sadegh Nabavi, glavni autor istraživanja.

Njegov suradnik Malinow je, u svrhu potencijalnih kliničkih primjena ovih nalaza, dodao kako beta amiloidni peptidi koji se inače nakupljaju u mozgovima osoba s Alzheimerovom bolesti zapravo slabe sinaptičke veze na isti način na koji su niskofrekventni podražaji u ovom istraživanju izbrisali pamćenje štakora. „Budući da je naš rad pokazao da je moguće okrenuti taj proces koji slabi sinapse, možda bismo mogli promijeniti i neke učinke beta amiloida kod pacijenata s Alzheimerovom bolesti“, rekao je.

Izvor: University of California

Related Posts

Share This

Leave a Comment