Zašto zebre imaju pruge?

zebra_764_600x450Prema timu istraživača, na čijem je čelu prof. Tim Caro s kalifornijskog sveučilišta u Davisu, zebrine pruge odbijaju muhe koje grizu, uključujući konjske i ce-ce muhe.

Prijašnji su eksperimentalni radovi pokazali da takve muhe imaju tendenciju izbjegavati prugaste crno-bijele površine, a u posljednjih je 120 godina, nakon što su se tim problemom bavili Alfred Russel Wallace i Charles Darwin, predloženo već mnogo hipoteza o zebrinim prugama. Različite hipoteze govore o prugama kao o obliku kamuflaže, ometanju napada grabežljivaca vizualnim zbunjivanjem mesoždera, mehanizmu za upravljanje toplinom, socijalnoj funkciji, izbjegavanju napada ektoparazita poput ugriza muha.

Prof. Caro i njegovi kolege mapirali su geografsku raspodjelu sedam različitih vrsta zebre, konja i magaraca, kao i njihovih podvrsta, bilježeći debljinu, lokaciju i intenzitet njihovih pruga na nekoliko dijelova njihovih tijela.

Tada su uspoređivali geografske raspone na kojima obitavaju te životinje s različitim varijablama, uključujući šumska područja, područja na kojima žive veliki grabežljivci, temperaturu, ali i s geografskom rasprostranjenošću ce-ce muha i konjskih muha. Također su ispitivali gdje se preklapaju prugaste životinja i nabrojene varijable.

SLIKA: Pruge i aktivnost konjskih muha. Filogenetsko stablo podvrsta konja pokazuje intenzitet pruga na nogama, unutarnji krugovi, i preklapanje geografskog raspona sa sedam uzastopnih mjeseci s temperaturama između 15 i 30 °C i vlažnošću zraka između 30 i 85 %, vanjski krugovi.

Nakon što su ispitali pet hipoteza, znanstvenici su odbacili sve osim jedne: izbjegavanje krvopija – muha. „Rezultati su me oduševili. Uvijek ponovno smo nailazili na veća područja s prugastim životinjama u onim dijelovima svijeta gdje su se životinje češće suočavale s ugrizima muha“, rekao je prof. Caro, prvi autor rada objavljenog u časopisu Nature Communications.

Dok je rasprostranjenost ce-ce muha u Africi dobro poznata, znanstvenici nisu imali karte za porodicu obada (konjske i jelenske muhe). Umjesto toga su mapirali lokacije s najboljim uvjetima za razmnožavanje obada, stvarajući tako zamjenske podatke za njihovu rasprostranjenost. Otkrili su da su pruge na zebrama blisko povezane s nekoliko uzastopnih mjeseci u kojima prevladavaju uvjeti idealni za reprodukciju obada.

Ali zašto bi zebre evolucijom dobile pruge, dok ostali kopitari nisu? Studija je pokazala da je, za razliku od ostalih afričkih kopitara koji žive u istim područjima kao i zebre, dlaka zebre kraća od dužine usnog aparata muha koje grizu, tako da bi zebre mogle biti posebno osjetljive na dosadne muhe.

„Nitko nije znao zašto su zebre tako upečatljivo obojene. No rješavanje evolucijskih zagonetaka povećava naše znanje o prirodnom svijetu i može izazvati veću predanost njegovom očuvanju“, rekao je prof. Caro.

Izvor: Sci-News, znano.st

Related Posts

Share This

Leave a Comment