Utjecaj klimatskih promjena na prinose usjeva

poljeU posljednjih nekoliko desetljeća, temperature zraka su se povećale u većini svjetskih regija u kojima se uzgajaju žitarice, a profesor Andy Challinor sa Sveučilišta u Leedsu kaže kako će se utjecaj klimatskih promjena na prinose usjeva osjetiti ranije no što je očekivano.

U istraživanju koje je dio 5. Izvještaja o procjenama Međuvladine komisije o klimatskim promjenama, objavljenom u ožujku 2014. u časopisu Nature Climate Change, utvrđeno je da će globalno zatopljenje od samo 2°C biti štetno za usjeve u umjerenim i tropskim područjima – od 2030-ih nadalje, smanjivat će se njihovi prinosi.

Rezultati su dobiveni iz 1700 već objavljenih procjena o posljedicama klimatskih promjena na prinose usjeva, a istraživači su na raspolaganju imali više nego dvostruko dostupnih studija za analizu u odnosu na 2007. godinu, kada je sastavljen 4. Izvještaj o procjenama. U njemu, znanstvenici navode kako bi regije s umjerenom klimom, poput Europe i većeg dijela Sjeverne Amerike, mogle izdržati zatopljenje od nekoliko stupnjeva bez vidljivog utjecaja na urod ili možda čak imati i koristi od njega.

„Kako je količina dostupnih podatak rasla, zaključili smo da će se učinci klimatskih promjena u umjerenim regijama dogoditi prije no što je očekivano“, govori profesor Challinor. Istraživači navode da ćemo vidjeti negativan utjecaj klimatskih promjena na prinose usjeva od 2030-ih nadalje. Udar će biti najjači u drugoj polovini stoljeća, kada će smanjenje veće od 25 % postati učestalo.

Ove statistike već sad potiču prilagodbe poljoprivrednika nužne za ublažavanje posljedica klimatskih promjena, poput manjih pomaka u vremenu sjetve i samoj vrsti usjeva. Kasnije u stoljeću će biti potrebne veće reforme i inovacije, kako bi se osigurali prinosi usjeva za buduće generacije.

„Klimatske promjene znače manje predvidivu žetvu, s dobicima i gubicima u različitim zemljama kroz različite godine. Ukupna slika ostaje negativna i sada počinjemo uviđati kako istraživanje može potpomoći prilagodbe u svrhu izbjegavanja najtežih udara“ zaključuje profesor Challinor.

Izvor: SciDaily, Epa

Leave a Comment