Sintetička biologija – disciplina koja će seks učiniti potpuno zastarjelim

„Ovo je jedna od najmoćnijih i potencijalno najopasnijih tehnologija koje je čovjek ikada proizveo”, tvrdi Andew Hessel iz NASA-inog istraživačkog centra


Područje znanosti poznato pod nazivom „sintetička biologija” bavi se pronalaskom umjetnog života i još je uvijek u svojim povojima.

Pa ipak, milijarder i poduzetnik Craig Venter, inače poznat kao prva osoba kojoj je pošlo za rukom sekvencirati ljudski genom, uspio je prošle godine po prvi put kreirati nešto što bi se moglo nazvati pravim umjetnim životom, nazvavši svoj projekt „Synthia”.

Stručnjaci smatraju kako se ljudska sposobnost i ekspertiza kad je stvaranje umjetnog života u pitanju razvija milijun puta brže od „obične” evolucije, zbog čega bi se sintetička biologija ubrzo mogla početi razvijati brže od naše sposobnosti da ju zauzdamo.

Takva bi se znanja onda vrlo jednostavno mogla upotrijebiti protiv nas samih, budući da bi primjerice hakeri bili sposobni proizvesti umjetni virus ili bakteriju koji je programiran da preuzme vlast nad našom voljom i mislima.

„Ovo je jedna od najmoćnijih i potencijalno najopasnijih tehnologija koje je čovjek ikada proizveo”, tvrdi Andew Hessel iz NASA-inog istraživačkog centra.

„Biolozi danas shvaćaju da su stanice zapravo živa računala a DNK je programerski jezik. Volio bih vidjeti život koji je programiran tako da rješava sve globalne izazove i omogući ljudskoj vrsti da živi u ravnoteži sa biosferom. Nažalost, bojim se da bi takva tehnologija mogla biti pogubna u krivim rukama”, rekao je.

Andrew smatra kako ćemo u vrlo bliskoj budućnosti biti u mogućnosti „tiskati” DNK i potpuno ga dekodirati.

„Razvoj sintetičke biologije mogao bi značiti početak nove ere bioterorizma kakvog nitko nije mogao ni sanjati. Bio zločini su danas ono što je računalni kriminal bio početkom osamdesetih – slabo poznat široj javnosti, ali s potencijalom da nam svima ozbiljno zagorča živote”, tvrdi Marc Goodman, stručnjak za sigurnost.

Vrata razvoju ove znanosti otvorio je prošle godine Craig Venter kad mu je pošlo za rukom staviti sintetički DNK u stanicu bakterije.

Bez obzira na sve izrečeno, oba ova stručnjaka su optimistična kad je u pitanju budućnost ove znanstvene discipline.

„Ubrzo ćemo moći stvarati sintetičke ljudske genome, zbog čega bi klasični način ljudske reprodukcije generacijama budućnosti mogao izgledati potpuno zastarjelo i čudno. Srećom, svi znamo da seks ima i nekih svojih drugih prednosti”, mudro zaključuje Hessel.

IZVOR: metro-portal.hr

Leave a Comment