Računalni test bi moglo uočiti koja djeca imaju rizik za razvoj depresije

depraPrema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), od mentalnih poremećaja u svijetu boluje oko 450 milijuna ljudi, od kojih više od dvije trećine živi u zemljama u razvoju. Od deset ljudi u takvim zemljama, njih osam ne prima nikakvo liječenje.

Problemi mentalnog zdravlja pogađaju društvo u cjelini, ne samo pojedinca, a niti jedna socijalna grupa nije imuna na razvoj duševne bolesti. Mentalno zdravlje mora postati ključni element u zdravstvenom sustavu i mora uključivati promociju i prevenciju, liječenje, njegu i rehabilitaciju kao i smanjenje stigmatizacije.

Jednostavno računalno ispitivanje, razvijeno od strane britanskih psihijatara, ima potencijal detektirati djecu koja imaju rizik od razvoja depresije ili anksioznih poremećaja. Test koji traje 20 minuta se može koristiti za proučavanje djece u prve dvije godine srednje škole upozoravajući liječnike na onu djecu koja će najvjerojatnije podleći opakoj bolesti, kažu znanstvenici.

Znanstveni tim sa Sveučilišta Cambridge, vjeruje da bi proučavanje djece od 11 i 12 godina moglo spriječiti slučajeve depresije i tjeskobe ili ih rano dijagnosticirati, a u tom slučaju bi liječenje moglo biti uspješnije.

Preliminarna studija je pokazala kako za djecu koja su lošije riješila test postoji između dva i osam puta veća vjerojatnost da će biti depresivna u idućih godinu dana od one djece koja su dobro riješila isti test. “Što je više pogrešaka napravljeno, veći je rizik oboljenja.” rekao je voditelj istraživanja Ian Goodyer, profesor dječje i adolescentne psihijatrije.

Test, opisan u časopisu PLoS ONE, izlaže poteškoće koje neki ljudi imaju u obradi emocionalnih informacija, a koje su povezane s mogućnošću oboljenja od duševnih bolesti. Znanstveni tim je tada pokrenuo popratnu studiju za procjenu korisnosti testa.

“Ne znamo koliko je ovaj test dobar pokazatelj, ali ova studija daje dovoljnu valjanost da ga testiramo na terenu.” rekao je Goodyer.

Depresija i anksioznost su ogroman teret za javno zdravstvo. U godini dana, jedna od četiri osobe u Velikoj Britaniji imat će psihički problem, većinom s dijagnozom depresije ili anksioznosti. Prema podacima zaklade King’s Fund za 2007. godinu, u Engleskoj je zbog liječenja depresije i gubitka zaposlenja utrošeno 7,5 milijarda funti.

“Učinkovito rano liječenje može spriječiti da depresija postane kronična i recidivirajuća.” kazala je Barbara Sahakian, profesorica kliničke neuropsihologije. “To će koristiti dobrobiti pojedinca i njegovoj sposobnosti funkcioniranja u školi, na poslu i kod kuće.” Tri četvrtine doživotnih slučajeva mentalnih bolesti pojavljuju se prije 24 godine.

Za potrebe studije su znanstvenici promatrali 238 dječaka i djevojčica u dobi od 15 do 18 godina u školama u Cambridgeu i Suffolku. Svaki je podvrgnut genetskom testu kako bi se utvrdili oblici određenog gena naslijeđenog od roditelja. Gen, nazvan 5 HTTLPR, pomaže regulirati kemikaliju serotonin u mozgu, a dolazi u kratkoj i dugoj verziji.

Ljudi koji naslijede dvije kratke verzije gena (po jedan od svakog roditelja) osjetljiviji su na svijet oko sebe, dok oni koji naslijede dvije duge verzije bit će manje osjetljivi na okruženje. Rođeni s jednom dugom i jednom kratkom verzijom bit će po osjetljivosti negdje između navedenih.

Oblik gena je važan jer su prijašnje studije pokazale da za ljude s dvije kratke verzije postoji veća vjerojatnost da će postati depresivni kada se nađu u životnim problemima. Također čini se kako su veseliji u povoljnom razdoblju života.

Kroz razgovore sa skrbnicima učenika, najčešće s njihovim majkama, istraživači su procjenjivali obiteljsko okruženje djece i zabilježili tko je među njima svjedočio povremenim obiteljskim razmiricama u razdoblju duljem od šest mjeseci te verbalnom, emocionalnom ili fizičkom nasilju između roditelja, prije dobi od šest godina.

Računalni test je procjenjivao mogućnost svakog djeteta za procesuiranje emocionalnih informacija. U jednom testu od djece je zatraženo brzo odlučivanje o tome je li emocionalni sadržaj riječi kao što su “radostan” i “neuspjeh” pozitivan, negativan ili neutralan.

Rezultati su pokazali da su djeca s dvije kratke verzije gena, odrasla s roditeljima koji su se često svađali, postigla slabije rezultate na testovima nego ostala djeca i veća je vjerojatnost da će podleći depresiji u idućih godinu dana. U studiji je 18,5% djece imalo dvije kratke verzije gena, a 36% njih se moralo nositi s teškom obiteljskom situacijom u ranom djetinjstvu.

Iako je preskupo i nepraktično provoditi genetske testove nad svom djecom, kao i istraživati detaljnu povijest obiteljskog života, loša izvedba na testu bi mogla poslužiti kao biomarker za mlade ljude koji su u najvećoj opasnosti od podlijeganja depresiji ili anksioznim poremećajima, kažu znanstvenici.

Ako se ispitivanje pokaže djelotvorno u uočavanju ugrožene djece, moglo bi im se pomoći pomoću terapija na kojima bi učili kako odagnati usredotočenost na negativne aspekte svijeta oko njih, ili pomoću obiteljskih sastanaka čiji je cilj rješavanje štetnih sukoba unutar doma.

“Način na koji percipiramo i odgovaramo na emocije utječe na našu otpornost te hoćemo li podleći depresiji i drugim neprikladnim načinima razmišljanja. Korištenjem biomarkera utvrđenog u ovoj studiji, moguće je razviti program za detektiranje ljudi s najvećim rizikom”, rekao je prof. Sahakian.

 

Izvor: Guardian/Science, znano.st

Leave a Comment