Najgora mjesta na tijelu gdje vas može ubosti pčela

pcelaSve je započelo kad je pčela uletjela u kratke hlače Michaela Smitha i ubola ga u testise.

Smith je student na Sveučilištu Cornell gdje studira ponašanje i evoluciju pčela. U ovom poslu, ubodi su vrlo česta i uobičajena stvar. „Ako nosite kratke hlače i proučavate pčele, one vrlo lako mogu ući u vaše hlače“, kaže Smith. „No bio sam iznenađen kad sam shvatio da ubod na tom mjestu ne boli onoliko koliko sam očekivao.“

Ovaj slučaj potaknuo ga je na razmišljanje: Koje je najgore mjesto na tijelu gdje vas pčela može ubosti?

Svatko tko radi s pčelama ima drugačiji odgovor na ovo pitanje, no Smith nije mogao pronaći nikakav relevantan podatak. Čak niti Justin Schmidt nije bio od pomoći.

Schmidt je tvorac poznatog indeksa boli uboda insekata (Schmidt Sting Pain Index) – ljestvice koja mjeri bol uzrokovanu ubodom insekata koristeći sinestetske opise ljudi.

Prema ovoj ljestvici, ubod pčele koju privlači ljudski znoj (1 na ljestvici od 0-4) ljudi osjete kao „malu iskru koja sprži jednu dlaku na ruci.“ Ubod ose (2) ljudi su opisali kao „vruću i tupu bol“, a najjaču bol zadat će vam metak mrav (4+) koji uzrokuje snažnu, savršenu bol koju nesretnici koji su je iskusili opisuju kao hodanje preko užarenog ugljena dok vam se zahrđali čavao dugačak 6 centimetara zabija u petu.

Razina boli varira s obzirom na vrstu insekta koji vas je ubo i mjesto uboda, no dosad nije bilo poznato koje mjesto na tijelu najviše boli.

Smith je odlučio to istražiti i to – na sebi.

„Human Research Protection Program Sveučilišta Cornell nema određenu politiku prema eksperimentiranju istraživača na sebi, stoga ovaj eksperiment ne spada pod istraživanje Sveučilišta nego pojedinca“, kaže Smith. „Metoda korištena u ovom eksperimentu poštuje odredbe helsinške deklaracije iz 1975. godine – autor studije jedini se podvrgnuo ubodima, bio je svjestan svih rizika, pristao je na to i složio se s time da će rezultati biti prezentirani javnosti.“

Smith je bio metodičan – prikupio je nekoliko pčela uhvativši ih za krila pincetom i prislonio ih na svoje tijelo na mjesta na koja je sam odlučio. Žalac je ostavio u koži nekoliko minuta prije nego što ga je uklonio i zatim ocijenio bol na ljestvici od 1-10. Iako je bol vrlo teško procijeniti, psihološke studije pokazale su da su numeričke ljestvice prilično dobar način za određivanje subjektivnog iskustva kao što je bol.

Svaki dan između 9 i 10 ujutro ubolo ga je pet pčela. Prije i poslije tih uboda primio je i „testne ubode“ u ruku kako bi mogao kalibrirati i odrediti razinu boli dobivenih uboda.

Ovaj eksperiment trajao je 38 dana, a svako od 25 mjesta na njegovom tijelu bilo je ubodeno 3 puta. Neka od mjesta zahtijevala su upotrebu ogledala i uspravan položaj tijela. „Ako se smijete čovjeku koji se ispred zrcala okreće kako bi bijesnu pčelu stavio na svoju stražnjicu da ga ubode, niste jedini.“

Smithova ljestvica boli od 1-10

„Svi ubodi inducirali su bol“, stoji u studiji. „Najmanje bolni bili su oni u glavu, gornji dio ruke i vrh i srednji dio palca.“ Ti ubodi ocjenjeni su ocjenom 2.3. „Ubod u glavu sličan je razbijanju jajeta na glavi – bol postoji, ali ubrzo nestane.“

Najbolniji ubodi bili su oni u penis (7.3), gornju usnicu (8.7) i nosnicu (9.0). „Bol je električna i pulsirajuća“, kaže Smith. „Pogotovo nos. Vaše tijelo doista reagira na ovaj ubod. Stalno kišete, nos je začepljen i neprestano curi.“

Ubod u penis?

„Bolan je i definitivno nema onog osjećaja između ugode i boli“, kaže Smith. „Ali ako moram birati između uboda u nos ili penis, uvijek bih rađe odabrao onaj u penis.“

Je li bilo trenutka kad je pomislio da ga pčela ne bi trebala ubosti u nos ili penis?

„Kad su me pčele po treći put ubadale na ista mjesta, mislio sam kako doista ne želim biti ponovno uboden u nos.“, rekao je Smith. „Planirao sam pčelu staviti na oko, no kad mi je mentor Tom Seeley rekao da bih mogao ostati slijep, odustao sam od te opcije.“

Mogli bismo očekivati da su najbolnija mjesta ona gdje je koža najtanja ili tamo gdje se nalazi najviše receptora za bol. No niti jedan od ovih faktora ne objašnjava rezultate u potpunosti. Primjerice, ubod u dlan, gdje je koža debela, boli mnogo više nego ubod u ruku ili glavu gdje je koža tanja. Također, ubod u gornju usnicu boli mnogo više nego ubod u srednji prst, iako je se na oba mjesta nalazi podjednak broj receptora za bol.

Ovi rezultati očito su subjektivni, budući da je samo jedna osoba sudjelovala u eksperimentu. Smithu je jasno da se njegova anatomija boli ne može poopćiti na ostale ljude. „Da su drugi ljudi ubodeni na iste lokacije, vjerojatno bi ih najviše bolio ubod na neko drugo mjesto na tijelu“, kaže Smith koji zbog razgovora sa svojim kolegama, ipak smatra da rezultati ovog eksperimenta na nekome drugom ne bi previše varirali.

Izvor: NatGeo

Izvor: http://znanost.geek.hr/clanak/najgora-mjesta-na-tijelu-gdje-vas-moze-ubosti-pcela/#ixzz2ySsZ0eHS

ixzz2yC2xTE5v

Leave a Comment