Kognitivno-bihevioralna terapija u ranijoj dobi smanjuje rizik od psihoze

paranoiaKognitivno-bihevioralna terapija je oblik psihoterapije zasnovan na znanstvenoj činjenici prema kojoj naše misli uzrokuju naše osjećaje i ponašanja, a ne vanjske stvari, kao što su ljudi, situacije ili događaji. To znači da sami možemo promijeniti način na koji razmišljamo kako bi se osjećali bolje, iako se situacija nije promijenila. Ako doživljavamo osjećaje koje ne želimo ili se ponašamo na način koji ne želimo, važno je identificirati razmišljanja koja uzrokuju ta osjećanja i ponašanja, te naučiti kako ih zamijeniti drugačijima.

Mladi ljudi s visokim rizikom od razvoja psihoze koji traže pomoć, mogli bi značajno smanjiti šanse razvoja psihotične bolesti uz pomoć kognitivno-bihevioralne terapije, pokazuju nova istraživanja.

Istraživači sa Sveučilišta u Manchesteru otkrili su kako je rizik od razvoja psihoze više nego prepolovljen kod osoba na kognitivno-bihevioralnoj terapiji 6, 12 i 18 do 24 mjeseci nakon započinjanja liječenja.

KBT je usmjerena na pristup pacijentu koji uključuje pomoć ljudima u razumijevanju kako način na koji reagiraju na svoja iskustva može odrediti koliko često se osjećaju uznemireni ili onemogućeni. Pomoću KBT-a pacijenti uče niz strategija koje mogu koristiti kako bi smanjili svoju bol, omogućujući im da rade prema oporavku značajnim za njih. KBT za prevenciju psihoze stavlja naglasak na ‘normalizaciju’ i destigmatiziranje iskustava kao što je slušanje glasova u glavi ili postojanje paranoidnih misli.

Istraživački tim analizirao je prethodne studije kojima je obuhvaćeno 800 ljudi visokog rizika razvoja psihoze. Pacijenti su nasumično razvrstani ili za provođenje KBT ili za kontrolno liječenje, uobičajeno liječenje ili podržavajuće savjetovanje.

Dr. Paul Hutton, voditelj istraživanja objavljenog u Psychological Medicine, rekao je: “Otkrili smo da je rizik razvoja psihotične bolesti bio više nego prepolovljen kod osoba na KBT-u 6, 12 i 18 do 24 mjeseci nakon početka liječenja.

“Naše istraživanje pokazuje kako bi mladim ljudima s rizikom razvoja psihoza, koji traže pomoć, trebala biti ponuđena pomoć koja uključuje najmanje šest mjeseci KBT-a.

“Nije bilo dokaza kako KBT ima negativne učinke, iako tvrdimo da bi buduća klinička ispitivanja trebala to temeljitije istražiti. Naša analiza sugerira kako bi postojeći pristup KBT-a trebalo prilagoditi i više usredotočiti na poboljšanje socijalnog i radnog funkcioniranja.”

Izvor: University of Manchester

Leave a Comment