Kako spermij prepoznaje jajašce?

4949840-350x263

Spermatozoid

Spermij se spaja s jajašcem i tako nastaje beba – to je osnovnoškolsko gradivo, ali iznenađujuće, sve dosad znanost nije mogla objasniti jedan presudni korak ovog procesa: kako dvije spolne stanice prepoznaju jedna drugu unutar tekućine jajovoda? Napokon su objavili pronalazak odgovora na ovo pitanje, a taj bi odgovor mogao voditi prema individualiziranoj oplodnji i nehormonskoj kontracepciji.

49498402005. godine znanstvenici su otkrili prvi dio odgovora: vezni protein na površini spermija kojeg su nazvali izumol. Cijelo desetljeće nakon tog otkrića traje potraga za izumolovim parom na jajnoj stanici. Drugim riječima, otkrili su utikač, ali ne i utičnicu. Prošli mjesec znanstvenici sa Sveučilišta Cambridge pronašli su i „utičnicu” – protein receptor na površini jajne stanice. Pronašli su ga na jajnoj stanici svinje, oposuma, miševa, pa čak i ljudi. Znanstvenici su otkrili da je jedini protein receptor koji pristaje uz protein spermija onaj koji je već otkriven i imenovan. Jedino je njegova stvarna svrha pogrešno shvaćena. Za receptor imena Folr4 smatralo se da je dio receptora folne kiseline.

Kad su znanstvenici stavili neoplođeno jajašce u Petrijeve zdjelice i blokirali njegove Folr4 receptore, spermij se nije mogao zakačiti za njega. I kad su genetičkim modificiranjem oblikovali ženke miševa bez Folr4 receptora, bile su neplodne.

Štoviše, ovim istraživanjem otkriveno je i da jajna stanica ograničava ulazak više spermija. Proučavanjem jajašca oplođenih in vitro metodom, znanstvenici su otkrili da su Folr4 proteini bili izbačeni sa površine jajne stanice 30 minuta nakon oplodnje, lebdeći oko membrane, bez mogućnosti povezivanja s proteinima spermija.

Razumijevanje početka procesa oplodnje veliko je otkriće – moglo bi dovesti do tretmana protiv neplodnosti, ali i nehormonske kontracepcije. Ovako važna uloga zahtijeva i promjenu imena – znanstvenici su zahtjevali da se protein jajne stanice nazove Juno (u čast rimske božice braka ili čak prikladnije, prema istoimenom nagrađivanom filmu iz 2007. godine).

Jednostavan genetski test mogao bi ustanoviti ovisi li neplodnost žene o nedostatku Juno proteina, omogućio bi preskakanje svim preliminarnih tretmana protiv neplodnosti koji ne bi bili od pomoći u tom slučaju, te bi odmah dopustio umjetni unos sperme. Isto je s kontracepcijom, poznavanjem temeljne uloge Juno proteina može ga se blokirati i spermije učiniti bespomoćnima.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature, a sljedeći korak je otkrivanje koji su još proteini u igri kad se spermij i jajna stanica spoje.

Izvor: DiscoverMagazine

Izvor: http://znanost.geek.hr/clanak/kako-spermij-prepoznaje-jajasce/#ixzz328qMu2WK

Related Posts

Tags

Share This

Leave a Comment