Je li EHS razlog zbog čega ne možete spavati?

nesanica_33B

San

Sindrom zbog kojeg u glavi čujete razne eksplozije (exploding head syndrome), a koji se skraćeno zove EHS, može zvučati kao izmišljeno stanje, ali je zapravo stvaran i zastrašujući medicinski poremećaj koji je iznenađujuće čest. Ljudi koji imaju takav sindrom čuju glasne zvukove kada idu spavati ili kada se bude. Vrste zvukova koje čuju variraju od zvuka eksplozija i vatrometa do lupanja vrata, zvuka ispaljivanja metka iz puške, glasnog rikanja, galame ili udara groma.

Zvukovi počinju iznenada i traju po nekoliko sekundi. Prije nego što će čuti glasne zvukove, jedna od deset osoba ima i vizualne smetnje. Tako neki vide munje ili jako svjetlo. Ti su prizori slični prizorima koje neki ljudi imaju prije glavobolje uzrokovane migrenom.

„Za razliku od migrene, vizualni simptomi su kratki i obično se radi o jednom bljesku“, kaže dr. Nicholas Silver, neurolog koji radi za Walton Centre NHS Foundation u Liverpoolu.

EHS također može uzrokovati blagu glavobolju i osjećaj topline, a ostali simptomi uključuju i trzaj ili „poskakivanje“ udova u isto vrijeme. Dok neki imaju samo jedan takav napadaj u životu, drugi ga dožive i po sedam puta svake noći. Javljaju se i prestaju, tjednima ili mjesecima, premda se kod nekih godinama javljaju svakodnevno.

Nužno je razumjeti što vam se događa

EHS može dovesti do problema sa spavanjem a napad može čak i uzrokovati privremenu tahikardiju (brže kucanje srca nego što je normalno) i palpitacije. Dugoročno može rezultirati napadima panike i depresijom, pri čemu pacijenti te simptome pogrešno protumače kao znakove težeg stanja, kao što je na primjer moždani udar.

„Pratio sam pacijente koji su se toliko plašili da su za vrijeme napadaja EHS-a izbjegavali spavanje“, kaže dr. Brian Sharpless, asistent psihologije na Washington State Universityju. “Može biti zastrašujuće za ljude koji ne znaju što se događa.“

Studija objavljena u časopisu Sleep Medicine Reviews iznosi činjenicu kako bi se taj poremećaj mogao javiti kod jedne od deset osoba u nekom dijelu života.

„Mnogi tvrde kako se EHS rijetko javlja, ali prvi podaci ne ukazuju na rijetkost“, kaže dr. Sharpless koji vodi tu studiju.

Dva puta češći kod žena

Poznato je da je taj poremećaj dva puta češći kod žena nego kod muškaraca i obično nastupi kod osoba koje imaju više od 50 godina, premda su slučajevi EHS-a zabilježeni i kod djece koja imaju samo 10 godina. Nije sasvim jasno zašto se javlja. Jedna teorija objašnjava kako ga uzrokuju slušni problemi, posebno oni koji su povezani s Eustahijevom cijevi koja povezuje srednje uho sa stražnjim dijelom nosa i grla. Tu problemi mogu djelovati na pritisak zraka u srednjem uhu, što može uzrokovati pojavu zvukova tamo gdje ih nema.

EHS je također povezan s brzim odvikavanjem od određenih lijekova kao što su benzodiazepini koji se uzimaju za anksioznost ili probleme sa spavanjem i anti-depresivi koji reguliraju ponovnu pohranu serotonina. Ipak, dr. Sharpless kaže da je najvjerojatnije objašnjenje da na živčanim stanicama mozga ima neka vrsta privremenog prekida zvučnog signala kada osoba pada u san. Kada idemo spavati mozak upravlja gašenjem raznih područja odgovornih za kretanje, vid, zvuk i tako dalje. Mnogi misle kako se EHS javlja jer se gašenje tih područja odgađa što rezultira navalom raznih aktivnosti koje osoba doživi kao glasne zvukove ili bljeskove svjetla.

O EHS-u se još uvijek ne zna mnogo

Premda je otkriven prije 150 godina, istraživači kažu kako se o EHS-u malo zna.

„To je potpuno dobroćudno i neopasno stanje“, kaže dr. Silver. Ipak, ljudi ga nisu svjesni pa ga pogrešno protumače, kao „noćnu“ epilepsiju, bolne glavobolje (iznenadne i jake bolove koji traju i po 60 sekundi) ili noćne more, pri čemu se ljudi obično probude s detaljnim sjećanjem na zastrašujuće snove.

Nekad ga ljudi pogrešno dijagnosticiraju kao migrene, jake glavobolje (oštru bol s jedne strane, obična iza oka) i posttraumatski poremećaj.

„Baš zato što se mnogi liječnici ne sjete EHS-a, nije rijetko da se kod pacijenata obavljaju provjere poremećaja kao što su subarahnoidno krvarenje (iznenadno krvarenje oko mozga) ili epilepsija“, kaže dr. Silver.

„Bilo kakvi problemi nastaju zbog načina na koji ljudi reagiraju na pojavu simptoma EHS-a, kao što je zaključivanje da je to pokazatelj težeg stanja ili zbog izbjegavanja sna.“

Važno je da liječnici ne postave pogrešnu dijagnozu

Mnogi se pacijenti šalju na CT ili čak lumbalnu punkciju gdje se iglom uklanja spinalna tekućina kako bi se provjerilo radi li se o subarahnoidnom krvarenju.

„Moja najveća briga je to što javnost taj poremećaj ne može prepoznati, kao ni neki medicinski profesionalci, jer se u inače korištenim medicinskim ili neurološkim knjigama ne spominje često“, kaže dr. Silver. On naglašava koliko je važno obrazovati doktore koji ranije nisu imali pacijente s EHS-om, tako da pacijenti s tim simptomom ne bi morali obavljati vjerojatno nepotrebne procedure.

„Kao i kod većine neuroloških stanja, dijagnoza ovisi o pažljivom bilježenju povijesti bolesti pacijenta i isključivanju mogućnosti koje su više zabrinjavajuće.“ Bez dijagnoze ljudi s EHS-om neće imati odgovarajuće liječenje.

EHS nije opasan

Dobre su vijesti, kako kaže dr. Sharpless, da koliko god EHS izgleda strašno, inače je bezopasan. Nekim je pacijentima potrebno detaljno opisati o čemu se radi. „Ponekad je neki savjet o stilu života, na primjer izbjegavanju kave prije spavanja, sve što im je potrebno“, kaže dr. Silver.

Imamo i lijekove koji bi mogli biti učinkoviti, a oni uključuju i antidepresiv klopiramin, blokatore kalcijskih kanala i antikonvulzante koji se inače koriste za epilepsiju, premda nije jasno kako djeluju.

„Lijekovi se uvode u slučajevima gdje su simptomi vrlo česti“, kaže dr. Silver.

Izvor: DailyMail , znano.st

Related Posts

Share This

Leave a Comment