I buka koja kratko traje također smeta

Buka može biti zbunjujuća, pogotovo za osobu koja se pokušava koncentrirati na težak zadatak. Proučavanje ometajućih zvukova pomaže arhitektima da projektiraju bolje okruženje građevina, a političarima da odaberu učinkovite propise o buci.

Da bi bolje razumjeli kako kratki uzastopni udari buke utječu na mentalno stanje ljudi, istraživači s američkog Sveučilišta Nebraska-Lincoln puštali su isječke buke od bijelog šuma u trajanju po četvrt sekunde ispitanicima koji su rješavali matematičke probleme. Istraživači su primijetili opći blagi trend prema slabijim rezultatima ispitanika kad su im puštali glasniju buku, a utvrdili su i raspone razine glasnoće zvuka za koje su ispitanici prijavili značajne razine smetnje. Istraživači su svoje rezultate predstavili na 164. susretu Američkog društva za akustiku (ASA), nedavno održanim u Kansas Cityju.

Istraživanje je potaknuto NASA-inim programom izrade nadzvučnih zrakoplova koji bi trebali probijati zvučni zid tiše nego sadašnji mlažnjaci. Zvuk eksplozije probijanja zvučnog zida vrlo je glasan i potencijalno uznemirujuć, a nastaje kada zrakoplov putuje brže od brzine zvuka ili oko 1235 km/h. Godine 1964, kada je američka Savezna uprava za avijaciju (FAA) u sklopu programa testiranja Operacija Bongo dopustila da mlažnjaci počnu redovito letjeti iznad Oklahoma Cityja, mnogi su građani podnijeli tužbe i odštetne zahtjeve. NASA sada radi na razvoju zrakoplova koji bi stvarali tiše eksplozije, ali još nije jasno na kojim bi razinama glasnoće buke takve eksplozije, koje bi redovito stvarali putnički zrakoplovi na svakodnevnim letovima, bile prihvatljive.

Lily Wang, arhitektica za akustiku na Sveučilištu Nebraska-Lincoln, radi sa svojom apsolventicom Christopher Ainley na oblikovanju eksperimenata za testiranje načina na koji brzi uzastopni udari buke utječu na rad i percepciju ispitanika. Prethodna istraživanja su proučavala zvukove glasnije od 80 decibela (dB), što je glasnije od prosječnog usisavača, i otkrila njihov jasan učinak na sposobnost ispitanika pri rješavanju aritmetičkih problema. Wang i njezina ekipa smanjili su glasnoću kako bi vidjeli mogu li pronaći graničnu vrijednost kod koje buka ne bi bitno utjecala na sudionike. Od dvadeset sedam ispitanika zatraženo je da zapamte šesteroznamenkasti broj, a zatim, kada je prikazan četveroznamenkasti broj, ispitanici su morali oduzeti drugi broj od prvog broja u svojim glavama i upisati odgovor na tipkovnici. Povremeno bi im istraživači puštali uzastopne udare buke u trajanju po četvrt sekunde tijekom pojavljivanja drugog broja na ekranu.

Istraživači su testirali udare buke u rasponu glasnoće od oko 50 do 80 dBA. Mjerna jedinica dBA ukazuje da je razina glasnoće mjerena s filterom koji odražava način na koji ljudsko uho reagira na zvuk. Niže razine buke bile su usporedive otprilike s razinom buke na prigradskom uglu ulice, a više razine s razinom usisivača za prašinu. Iako su ispitanici imali niži postotak ispravno riješenih zadataka kad su bili prekidani s bukom u glasnijem dijelu spektra, razlika nije bila dovoljno velika da bi bila statistički značajna. Međutim, postoji značajna razlika u razinama smetnji o kojima su ispitanici izvijestili kad su nakon rješavanja zadataka bili ispitani o svojim percepcijama bučnog okoliša. “Ispitanici su buku rangirali od prilagođene do tiših eksplozija, ali glasnija buka je i dalje izazivala trzanje”, kaže Wang. “To upućuje da, mjereno u kući, prihvatljiva razina buke od razbijanja zvučnog zida ne smije biti veća od 70 dBA.”

Istraživači na raspolaganju nisu imali potrebnu opremu potrebnu za oponašanje i sastavnica buke vrlo niske frekvencije, koja također proizvodi probijanje zvučnog zida, zamjećuje Wang, ali ovaj rad je pomogao da se kvantificira učinak kratkih udara buke. Kao sljedeći korak, istraživači se nadaju uspjeti proučiti percepciju škljocajuće sastavnice buke, koja je često povezana s nadzvučnim mlažnjacima dok prolaze iznad grada.

Izvor: http://znanost.geek.hr/clanak/i-buka-koja-kratko-traje-takoder-smeta/#ixzz2D2eHou5B

Leave a Comment