Golubovi, baš kao i ljudi, kategoriziraju stvari

golub22Prema jednom istraživanju provedenom na sveučilištu u Iowi, golubovi imaju sposobnost raspoređivanja svakodnevnih stvari u kategorije. I baš kao i ljudi razlikuju nešto novo i važno od onoga što to nije.

Dugo se smatralo da je selektivna pažnja svojstvena samo ljudima. Međutim, spomenuto istraživanje, koje je provela Leyre Castro, je pokazalo da je sposobnost razlikovanja kategorija od najveće važnosti kad je riječ o preživljavanju. „Sve životinje u divljini moraju znati razlikovati hranu od potencijalnog otrova i, naravno, moći razaznati grabežljivce od bezopasnih stvorenja“, kaže Castro. Edward Wasserman, profesor psihologije, koji je uz Castro autor ovog istraživanja objavljenog u časopisu Journal of Experimental Psychology: Animal Learning and Cognition, kaže da je u našem kompleksnom svijetu bitno znati uočiti nove i važne informacije. Pritom, čini se, i životinje, baš kao i ljudi, koriste iste misaone procese.

Kako bi ispitali koriste li životinje, u ovom slučaju golubovi, uistinu selektivnu pažnju, Wasserman i Castro su pred njih stavili ekran osjetljiv na dodir na kojem su bila prikazana dva seta s četiri računalno generirane slike (zvijezde, spirale, mjehurići). Golubovi su trebali odrediti po čemu se setovi razlikuju, npr. nalaze li se u jednom setu zvijezde, a u drugom mjehurići. Wasserman i Castro su uspjeli odrediti u što golubovi gledaju tako što su pratili po čemu na ekranu kljucaju. Posebnu pozornost su obratili na to kljucaju li golubovi po važnim i razlikovnim karakteristikama svakog seta, u ovom slučaju po zvijezdama i mjehurićima.

Pokus je pokazao da su golubovi to zaista i činili i time su znanstvenici došli do zaključka da oni koriste selektivnu pažnju kako bi smjestili predmete u prikladne kategorije. Rezultati istraživanja također ukazuju na to da se to odnosi i na druge životinje, npr. guštere i zlatne ribice. „Zbog golubova kljuna koji se nalazi između očiju možemo zaključiti da on gleda u ono po čemu kljuca“, kaže Wasserman. Također napominje da nije sigurno da se ovaj zaključak odnosi i na životinje s, nazovimo ih tako, produžecima, poput šapa, krakova itd., jer one ne moraju nužno gledati u ono što šapama dodiruju.

Izvor: SciDaily, University of Iowa , znano.st

Leave a Comment