Društvene mreže kao preventivna metoda protiv zaraznih bolesti

Indeks-umrezenostiU današnje vrijeme sve se više upotrebljavaju različite mreže i programi za komunikaciju. Društvene veze su nastale zato da bi se povezale osobe sličnih interesa diljem svijeta.

Mlađa populacija velikom brzinom razmjenjuje informacije, a stariji korisnici na ovaj način ostaju u kontaktu sa starim prijateljima i kolegama. Poduzeća koriste ovakav oblik marketinga kako bi oglašavali svoje proizvode i usluge.

Kada je u pitanju zaustavljanje bolesti, postovi i tvitovi na društvenim mrežama mogu biti upravo ono što je liječnik propisao.

Znanstveni tim sa Sveučilišta u Kanzasu je istraživao kako društvene mreže djeluju kao sredstvo za smanjenje i sprečavanje širenja bolesti. Istraživači proučavaju može li pravodobni post, napisan od strane predstavnika tijela javne vlasti ili pouzdane osobe, biti koristan poput cijepljenja protiv gripe, pranja ruku ili kihanja u lakat.

„Infektivne bolesti su ozbiljan problem i u povijesti su bile glavni uzrok smrti.“ rekao je Faryad Sahneh, doktorski kandidat iz područja elektrotehnike sa Sveučilišta u Kanzasu, koji modelira širenje epidemije u nastojanju da je smanji. “Tijekom posljednjih desetljeća došlo je do ogromnog napretka u razvoju lijekova i cjepiva, što je pomoglo spasiti mnoge živote. Međutim, sada svjedočimo revoluciji u komunikaciji i informacijskim tehnologijama za koje mislimo da bi se mogle koristiti za razvoj preventivnog društva protiv zaraznih bolesti. ”

Sahneh radi na projektu s istraživačima sa Sveučilištem u Kanzasu: Caterinom Scoglio, izvanrednom profesoricom elektrotehničkog i računalnog inženjerstva i stručnjakinjom u kompleksnoj mreži modeliranja, Garyjem Braseom, izvanrednim profesorom psihologije koji proučava kako ljudi donose odluke i Walterom Schummom, profesorom obiteljskih studija i socijalnog rada koji proučava dinamiku obitelji.

Suradnici na projektu su i Daniel J. Kruger, istraživač sa Sveučilišta u Michiganu (Fakultet javnog zdravstva), Fahmida N. Chowdhury, stručnjakinja u dinamičkoj teoriji sustava i kontrole u Nacionalnoj zakladi za znanost (National Science Foundation) i Michael L. Parchman, direktor MacColl Center for Health Care Innovation.

Prema znanstvenici Scoglio, zajedničko istraživanje suradnika iz širokog spektra relevantnih disciplina pomaže kod razvijanja sveobuhvatnih i točnih modela potrebnih za realističko ljudsko ponašanje. Brase, na primjer, prikuplja podatke o studentskoj populaciji i društvenim mrežama te koje preventivne mjere koriste protiv bolesti.

Rezultati pokazuju da većina ispitanika dobiva informacije uglavnom preko Facebooka i nekoliko drugih stranica društvenih mreža. Štoviše, većina sudionika navodi da bi bili spremni povećati preventivno djelovanje, kao što su češće pranje ruku, uzimanje vitamina ili cijepljene protiv gripe ako bi od njih bilo zatraženo da to učine.

“Međutim, također smo uvidjeli da ljudi nisu spremni na ograničavanje kontakta s obitelji i prijateljima.” rekao je Brase. “Ako razmislite o tome kako se bolesti šire, jedna od najboljih stvari koje možete učiniti je sprečavanje interakcije s drugim ljudima. Ali vidjeli smo da ljudi na to nisu spremni.”

Osim prikupljanja informacija o ljudskom ponašanju, znanstveni tim je identificirao razne skupine do kojih treba doći pomoću društvenih mreža.

Pojedinci iz kritične skupine stanovništva su učitelji ili javni službenici koji redovito komuniciraju s velikim brojem ljudi, ističe Scoglio. Ako su izloženi bolesti, ovi pojedinci potencijalno mogu zaraziti svakoga s kime su u bili u interakciji tijekom dana. Doseg ciljne skupine može pomoći u suzbijanju širenja bolesti.

“Ako 30 osoba u toj skupini primi cjepivo protiv gripe, imat će manju vjerojatnost oboljenja od nje.” rekao je Sahneh. “Cijepljenje koristi i svima koji dolaze u dodir s tih 30 osoba, jer je smanjena šansa prijenosa gripe. Dakle, doseg ciljne skupine je prilično važan.”

Znanstvenici također istražuju tko je najučinkovitiji ili najutjecajniji kada je u pitanju distribucija informacija putem društvenih mreža.

“Raspravljamo o tome bi li bilo bolje da primite preporuke ili savjete od osobe od povjerenja poput prijatelja ili od zaposlenika iz Centra za kontrolu i prevenciju bolesti koji su autoritet na tom području, ali nemaju osobne povezanosti s većinom ljudi.” rekla je Scoglio. “Ispada kako najbolji prijatelj ima veći utjecaj od službenika u javno-zdravstvenoj ustanovi.”

Prva studija znanstvenog tima, „On the existence of a threshold for preventative behavioral responses to contain epidemic spreading“, nedavno je objavljena u časopisu Scientific Reports. Sahneh je bio glavni autor. Studija je pokazala da ako pojedinci brzo usvoje odgovarajuće preventivno ponašanje, rast infekcija može biti zaustavljen.

Izvor: Kansas State University,znano.st

Leave a Comment